|
|
|
|
Najveći dio sugestija u ovom dijelu preuzet je iz Radne mape s nastavnim materijalima koju je izdao projektni ured Minden za 2. svjetski projekt solidarnosti na temu "50 godina Opće deklaracije o ljudskim pravima". Možda ćete u ovim prijedlozima za raspravu o ljudskim pravima pronaći ideje za svoju nastavu. Tekst se sastoji od sljedećih odjeljaka: Moguće postavke pitanja za nastavu na temu Ljudska prava Prijedlozi prezentiranja rezultata jedne nastavne jedinice - Ljudska prava Oprobani primjeri nastave kao konkretna sugestija za vašu nastavu
Predgovor „Sljedeći prijedlozi trebaju potaknuti što raznovrsnije
bavljenje temom Ljudska prava. To se može ostvariti razumijevajući,
razmišljajući,
pitajući ili kroz ispunjavanje aktivne forme sudjelovanja (zapažajući,
predstavljajući, stvarajući) te vlastitim djelovanjem
(zauzimanjem stava, uplitanjem, djelovanjem). Ova tri aspekta prilaza temi različite
su težine ali, principijelno oni se ne razlikuju. Upravo suprotno: u većini slučajeva dva ili ponekad čak i sva tri aspekta se
isprepliću. (...) [preuzeto iz: „50 godina Opće deklaracije o ljudskim pravima, 2. svjetski projekt solidarnosti", Radna mapa '98, Projektni ured Minden] [Početak stranice] [Natrag na pregled]
Moguće postavke pitanja Pitanja navedena u ovom odjeljku i načini prilaska temi Ljudska prava mogu se dopuniti tekstovima, materijalima i uputama koji vam stoje na raspolaganju u ostatku Obrazovnog servera D@dalos.
Istraživanja povijesti ideje; otkad postoji ideja o ljudskim pravima? Kako, kada i zašto je nastala Opća deklaracija o ljudskim pravima? Kako je izgledao put od "rođenja" ideje do nastanka Povelje? Koje prepreke su postojale na tom putu? [vidi, među ostalim, Osnovnu cjelinu 2: Kako su se razvila ljudska prava?]
Usporedba teksta Opće deklaracije o ljudskim pravima i teksta ustava svoje ili neke druge države, odnosno država; kako i u kojoj formi pojedine države preuzimaju u svoje zakonodavstvo ljudska prava? [Dokument: Opća deklaracija o ljudskim pravima]
Šta znači dostojanstvo čovjeka? Tko definira taj pojam? Šta znači nedostojno čovjeka? Koje se činjenice, odnosi, zakoni, mjere, prekršaji mogu ticati dostojanstva čovjeka? [vidi, među ostalim, proširenu temu Dostojanstvo čovjeka] [Početak stranice] [Natrag na pregled]
Zašto djeci trebaju posebna prava? Otkad postoji ta ideja i kako se došlo do današnjih prava djeteta? U kakvom su ona odnosu prema ljudskim pravima? [vidi, među ostalim, proširenu temu Prava djeteta]
Ljudska prava imaju svoje korijene u prosvjetiteljstvu, dakle u zapadnjačkoj kulturi. Kakvu korist imaju druge kulture od toga? Da li se njima nameću strana, tuđa poimanja vrijednosti? Kako se one odnose prema tome? [vidi, među ostalim, proširene teme Dostojanstvo čovjeka i Svjetski ethos]
Tolerancija i sloboda vjere – o povijesti jednog ljudskog prava: otkad i u kojoj formi postoji zaštita od progona zbog religije? Tko su bili prvi borci za ideju tolerancije? Kad, gdje i kako je tolerancija dobila svoje uporište u zakonu? Gdje i na koji način je ona danas ugrožena? – Materijal se može dodati u 'Knjigu tolerancije' [Početak stranice] [Natrag na pregled]
Smije li svatko misliti, reći, pisati ono što želi? Sloboda tiska je zanemarena u svim autoritarnim državama. Kako su u Europi stvoreni uvjeti da se sloboda mišljenja i sloboda tiska sve više provode? Kakva je situacija danas u nas? Treba li tisak imati neograničenu slobodu? Koja bi ograničenja mogla imati smisla?
U cilju provedbe nasilne vladavine, ljudi su bivali, bivaju i bit će mučeni, omalovažavani, oduzimano im je dostojanstvo, uništavani su: kakvi su podaci za tekuću godinu? Tko daje te podatke? U kojim se zemljama događaju mučenja? U kojim su zemljama zakonski zabranjena? U kojoj su mjeri još uvijek prisutna? Koje političke mjere postoje za sprječavanje mučenja? Šta čine organizacije koje se bave ljudskim pravima? S kakvim uspjehom? [vidi, među ostalim, Osnovnu cjelinu 5: Povrede ljudskih prava] [Početak stranice] [Natrag na pregled]
Jednaka plaća za isti rad – to ljudsko pravo ženama diljem svijeta i do danas pripada samo djelomično. Prevladava praksa nejednakog plaćanja. Žene su zanemarene, npr. one diljem svijeta imaju mnogo lošije šanse za obrazovanje. Jesu li ljudska prava u prvom redu prava muškaraca? Što žene mogu učiniti protiv toga? Što je već postignuto, a što ne? Kakve su šanse da se ostvari jednakost diljem svijeta?
Organizacije za ljudska prava postavile su sebi zadatak da pomognu ljudima kojima su ljudska prava ugrožena, podređena, ograničena, na nasilan način povrijeđena ili se uopće ne poštuju. Koje organizacije se zauzimaju za koje žrtve? Koje organizacije su zastupljene u našem gradu/regiji? Šta one konkretno rade? Kako se financira njihov rad? [vidi, među ostalim, Listu linkova uz temu Ljudska prava]
Realni uvjeti života ljudi često su u potpunoj suprotnosti s ljudskim pravima na "papiru". Fotodokumentacija s komentarima o gladi, nasilju, progonima, obespravljivanju... sve to može sasvim jasno predočiti. [Materijale možete pronaći u svim dijelovima Obrazovnog servera D@dalos i na Internet stranicama koje su predstavljene na Listi linkova uz temu Ljudska prava] [Početak stranice] [Natrag na pregled]
Razgovarati s ljudima kojima su ljudska prava povrijeđena, prikupiti autentične izvještaje te ih učiniti pristupačnima izdajući ih u vidu brošure ili zidnih novina.
Kako danas stvari stoje s održanjem ljudskih prava u svijetu? Na karti svijeta obilježiti mjesta i regije u kojima je došlo do povrede ljudskih prava odgovarajućim brojevima i/ili simbolom. [vidi, među ostalim, Osnovnu cjelinua 5: Povrede ljudskih prava]
Pojedinačna ljudska prava ili tematske grupe ilustriraju se na kalendarskim listovima, i to dokumentirani i s komentarima. Prodajom tog kalendara može se, na primjer, podržati neki projekat zaštite ljudskih prava.) [Dokument: Opća deklaracija o ljudskim pravima] [Početak stranice] [Natrag na pregled]
Dobrotvorni koncerti; kazališne predstave u školi; bazar na kojem bi se prodavale samostalno napravljene igračke, sendviči, biljke, stare stvari; servisni ured, u kojem bi se primjerice popravljali bicikli, prali automobili; dobrovoljni odlazak u kupnju za stare ljude...
Učenici se raspituju u političkim partijama, upravnim organima i savezima o njihovoj podršci ostvarivanju ljudskih prava. Oni razrađuju prijedloge djelovanja koje daju tim partijama, upravnim organima ili savezima. Nakon određenog vremena raspituju se što je bilo s njihovim prijedlozima. [Početak stranice] [Natrag na pregled]
Prijedlozi za predstavljanje rezultata Kad se u nekoj školi provede projekt koji podržava provedbu ljudskih prava ili je u vezi s njom, treba predstaviti rezultate tog projekta u javnosti ili, u najmanju ruku, u školi. Projektni ured Minden dao je nekoliko prijedloga kako se ti rezultati mogu prezentirati:
[Početak stranice] [Natrag na pregled]
Primjeri nastave
Naš prijedlog bio bi da odaberete neko tematsko područje iz ponude Obrazovnog servera D@dalos na temu Ljudska prava (sugestije i moguće postavke pitanja naći ćete u prethodnom odjeljku), te da zajedno sa svojim učenicima napravite vlastitu Internet stranicu (tekstovi, slike, iskustveni izvještaji, izjave svjedoka, opis situacije na licu mjesta itd.) Takve 'elektronske zidne novine' bismo mogli objaviti na Obrazovnom serveru D@dalos. (Kontakt). [Početak stranice] [Natrag na pregled] Sljedeće konkretne sugestije i ideje za Vašu nastavu preuzeli smo iz Radne mape Projektnog ureda Minden ("50 godina Opće deklaracije o ljudskim pravima"):
[Početak stranice] [Natrag na pregled]
(Wolfgang Emer, Viša škola Bielefeld)
[Početak stranice] [Natrag na pregled] Povelju o pravima čovjeka i građanina od 26.08.1789. godine, koja i do danas potiče političke diskusije, čak do UN-ove Deklaracije o ljudskim pravima, te diskusije o političkim ciljevima, Nacionalna skupština Francuske nije usvojila bez oštre rasprave. Te diskusije pokazuju interese moćnika i skepsu vladajuće elite prema narodu. Tek u jednom povijesnom procesu, koji još uvijek traje, ta prava proširena su i nadolje - prema narodu. "Što nama znači Ustav, kad mi za njega ne predstavljamo ništa", izvikivali su engleski radnici početkom prošlog stoljeća. Jürgen Habermas o tome danas piše: "Naoko jednaka prava počela su se sasvim polako primjenjivati na podređene, marginizirane i isključene grupe. Radnici, žene, Židovi, Romi, homoseksualci i azilanti tek su nakon mnogobrojnih političkih borbi priznati kao 'ljudi' koji imaju pravo na potpunu jednakost. Pojedinačni primjeri emancipacije omogućavaju retroaktivno prepoznavanje ideološke funkcije, koju su ljudska prava imala ranije. Svaki put slobodarski poziv na sveopće prihvaćanje i provedbu ljudskih prava služio je za prikrivanje činjenične nejednakosti isključenih." (Frankfurter Rundschau od 04.02.1997. godine). Ovaj proces, koji je vodio do Povelje o ljudskim pravima i ideje principijelne jednakopravnosti svih ljudi, počeo je u renesansi. On je bivao i biva jako korumpiran, ali istodobno kao kritička instanca prati političke procese. [Početak stranice] [Natrag na pregled]
Igrokaz se može koristiti kao uvod (ili produbljivanje) u temu Ljudska prava, mogao bi navesti na pitanja, te uvesti u nastavu povijesne (Francuska revolucija i dalji razvoj) ili s tim usporedive dokumente (prava tada i danas). Za i protiv Povelje o ljudskim pravima: Odgovori članova Nacionalne skupštine na pitanje: Da li je potrebna Povelja o ljudskim pravima ili ne? (sa sjednice, održane 01.08.1789): Target: „Prava ljudi nisu svima poznata, te ih se mora objaviti. Mislim da je spoznaja o njima mnogo udaljena od mogućnosti da bude opasna, ona može samo koristiti. Da su naši preci učinili ono što mi želimo učiniti, onda bi oni bili tako učeni, kao što smo mi, onda bi pozitivni članovi povukli za despotizam nepremostive granice, i mi ne bismo došli tamo, gdje smo sad. Mi moramo ispraviti pogreške našeg Ustava i sačuvati budući svijet od ponavljanja tih pogrešaka, ugrađivanjem Povelje o ljudskim pravima u njegovu srž. " [Početak stranice] [Natrag na pregled] Grof Castellane: „Pogledajte ne površinu naše zemlje i zajedno sa mnom zadrhtat ćete kad vidite kako je malo nacija zadržalo cjelokupnost njihovih prava. Ostale su samo neke ideje i neki ostaci njihove slobode. I ako ne obratimo pažnju na cijelu Aziju i na nesretne Afrikance, koji su na zapadnoindijskom otoku morali pretrpjeti još gore robovanje nego što ih je snašlo u njihovoj zemlji, kažem, dakle, i ako ne napustimo Europu, vidimo cijele narode koji se smatraju vlasništvom pojedine gospode, vidimo da gotovo svi sebi stvaraju predodžbu da su obvezni biti poslušni i djelovati samo u skladu sa zakonima, koje su napravili despoti, koji se, opet, tim istim zakonima ne pokoravaju. Čak i u Engleskoj, na ovom poznatom otoku, gdje je, čini se, sačuvana sveta vatra slobode, ...nema li čak i tamo zloupotrebe koja bi nestala kad bi ljudi bolje poznavali ljudska prava?" Malouet: „Trenutačno, vlada Francuske je bez snage i sredstava, autoritet je ponižen, sudovi ne rade; jedino je narod u pokretu. Ubiranje poreza je prestalo, troškovi rastu, svi prihodi padaju; sve obveze se čine nepravednima. Pod ovakvim okolnostima izričita Povelja o općim i neophodnim načelima prirodnih sloboda i jednakosti može dovesti do pucanja neophodnih veza." Delandines: "Narod bi jedva dočekao ovu neograničenu Povelju o pravima, ona bi mu ponovno ponudila urođenu jednakost i slobodu; ali hoće li taj narod shvatiti da je ova početna jednakost samo filozofski bajka, koja prestaje kad uz upravo rođeno nejako dijete na svijet dođe jače i inteligentnije dijete? Hoće li narod razumjeti da sloboda, čak i ako je kći prirode, stoji pod zaštitom pozitivnih zakona i ne sastoji se od toga da se učini sve što jednom koristi a drugom nanosi štetu, ili da se učini ono što se jednom sviđa dok drugi ispašta zbog tog uživanja? Ako su jednakost i sloboda u prirodnom uređenju naslijeđe svakog pojedinca, onda svaki pojedinac u državnom uređenju mora žrtvovati jedan dio te jednakosti i slobode da bi isto to osigurao za druge... Štitimo li se od toga da jednim udarcem uništimo branu koju su izgradila stoljeća, bez zaštite protiv bujice čija se snaga može širiti i dalje nego što smo predvidjeli, s posljedicama užasa i uništavanja." [Početak stranice] [Natrag na pregled] Povelja o ljudskim i građanskim pravima 26.08.1789: „Uvjereni da su neznanje, zaborav ili nepoštovanje ljudskih prava jedini uzroci javnih nevolja i korumpiranosti vlada, predstavnici francuskog naroda skupljeni u Nacionalnoj skupštini Francuske odlučili su da u jednoj svečanoj Povelji predstave prirodna, neotuđiva i sveta prava kako bi ova Povelja sve članove društvene zajednice podsjećala na njihova prava i obveze, da bi se djelovanje zakonodavne kao i izvršne vlasti moglo u svakom trenutku usporediti sa svrhom postojanja političke ustanove, da bi se na taj način zakonodavna i izvršna vlast više poštovale te da bi se žalbe građana od sada pa nadalje bazirane na jednostavnim i neospornim osnovama mogle riješavati u smislu održanja Ustava i sveopćeg dobra." [detaljniji pregled teksta Povelje o ljudskim i građanskim pravima naći ćete na našim stranicama s dokumentima] [Početak stranice] [Natrag na pregled]
(od UNICEF-a) Prije nego što isplanirate dječje akcije sa svojim učenicima, trebali biste s njima najprije razjasniti koje su teme, odnosno problemi, za njih važni. Možete raditi sa pojednostavljenim tekstom Konvencije o pravima djeteta (vidi stranice s dokumentima) ili s kartama o pravima djeteta (vidi dijagram o pravima djeteta). Učenici, podijeljeni u manje grupe, trebaju odabrati 9 članova Konvencije o pravima djeteta koje smatraju važnim za sebe, trebaju ukratko opisati sadržaj svakog člana na posebnom listiću papira te napraviti rang listu o važnosti (brojem 1 se označava najvažniji član) [Početak stranice] [Natrag na pregled]
Stupanj 1: Konačno, mlade bi trebalo potaknuti da razmišljaju o različitim mogućnostima kako bi postali aktivni pri rješavanju pravnih problema. U Brainstormingu bi trebali navesti ideje mogućih akcija za rješavanje problema koji su definirali kao najvažniji. Djeci treba biti jasno koji problemi u njihovoj okolini imaju prioritet. Na lokalnoj razini učenici mogu prikupiti informacije o ponudama za djecu i mlade u njihovoj okolini. Imaju li sva djeca jednak pristup obrazovnim institucijama, ustanovama za slobodno vrijeme, jednaku zdravstvenu zaštitu? Mogu se poslati prijedlozi ostvarivanja Konvencije o pravima djeteta izdavaču lokalnih novina. Učenici trebaju s mjesnim vijećnicima diskutirati šta bi se moglo učiniti da se u njihovu mjestu stanovanja stvore bolji uvjeti za djecu i obitelj. Stupanj 2: Kad se notiraju svi prijedlozi za moguće akcije, pregledajte cjelokupnu listu s grupom i vrednujte je. Neki će se prijedlozi vjerovatno odmah odbaciti kao neostvarivi. Stupanj 3: Razgovarajte s djecom o teškoćama koje se mogu očekivati, o vremenu, novcu i drugim sredstvima koja su potrebna za provedbu predloženih aktivnosti, mogućim opasnostima i otporima koji se mogu očekivati od vlasti. Stupanj 4: Odaberite jedan projekt akcije koji se čini najprije izvodivim. [Početak stranice] [Natrag na pregled]
Napravite zajedno sa svojim učenicima izložbu o pravima djeteta s fotografijama, tekstovima, dokumentima itd. Materijal za to naći ćete na D@dalosu (proširena tema Prava djeteta) i na Internet stranicama koje su predstavljene i preporučene na Listi linkova na ovom Obrazovnom serveru na temu Ljudska prava, te na Listi linkova na temu Prava djeteta. Izložbu možete, na primjer, razložiti po pojedinim članovima Konvencije o pravima djeteta. U različitim sektorima, pokraj teksta određenog člana, mogli bi biti predstavljeni tekstovi i slike koji dokumentiraju nedovoljnu provedbu prava djeteta. Posebno je važno ukazati na uzroke povređivanja prava djeteta (siromaštvo, rat, progon itd.). Prezentirajte svoju izložbu u školskoj zgradi ili na nekom drugom javnom mjestu, pozovite i predstavnike medija, dokumentirajte izložbu i pošaljite nam materijale, koje ćemo onda objaviti na Obrazovnom serveru (Kontakt). [Početak stranice] [Natrag na pregled]
(Projektna grupa Bielefeld) U centralne izazove 21. stoljeća ubraja se djelotvorna provedba ljudskih prava diljem svijeta. Za početnu godinu sljedećeg stoljeća, za početnu godinu milenijuma, za godinu 2001. treba biti napravljen kalendar čija će svrha biti probuditi svijest ljudi o ljudskim pravima i "transportirati" ljudska prava u sljedeći milenij.
[Početak stranice] [Natrag na pregled] Primjer: Citiraju se prva dva stava člana 23 Deklaracije o ljudskim pravima (o pravu na rad i jednaku plaću): "Svaki čovjek ima pravo na rad, na slobodan izbor zanimanja, na odgovarajuće i zadovoljavajuće uvjete rada, kao i na zaštitu u slučaju nezaposlenosti. Svi ljudi, bez ikakvih različitih tretmana, imaju pravo na istu plaću za isti rad." U komentaru se može ukazati na to kako u odnosu na ovaj član izgleda stvarnost, koliko je visoka stopa nezaposlenosti u zemlji, kakve su prognoze za budući razvoj i što se može učiniti na (svjetskoj) političkoj sceni protiv nezaposlenosti. Treba ukazati i na to da je praksa nejednakog plaćanja za isti rad prisutna diljem svijeta, kako ranije tako i do dana današnjeg, što se da potvrditi primjerom nejednakog plaćanja muškaraca i žena za isti posao. Dalje treba ukazati na organizacije koje se trude da se to ljudsko pravo ostvari (u ovom slučaju treba spomenuti Terre des Femmes). Konkretni uspjesi i primjeri njihova rada, te poziv na zajedničku akciju, mogu dopuniti ovu informaciju. [Početak stranice] [Natrag na pregled]
[Početak stranice] [Početna stranica - Ljudska prava] [Pregledni dijagram]
|
|
|
