Za nastavnike

Ljudska prava

Ljudska prava kao tema u školi

Sljedeći tekst bavi se osnovnim pitanjima odgoja o ljudskim pravima. Kako se ta tema može obraditi u školi? Koje probleme i izazove učitelji moraju očekivati pri obradi teme? Pozabavit ćemo se sljedećim aspektima:

	Osnovni problem odgoja o ljudskim pravima
	Osnovna pitanja odgoja o ljudskim pravima
	Ciljevi odgoja o ljudskim pravima
	Pristupi temi - Ljudska prava
	Metode približavanja temi - Ljudska prava

Pojedinačne, sasvim konkretne ideje za nastavu, prijedloge aktivnosti u školi, savjete i sugestije o tome kako obraditi temu - ljudska prava u školi, naći ćete na stranici Savjeti.

[Početak stranice]

Osnovni problem odgoja o ljudskim pravima

Centralna poteškoća u obradi teme Ljudska prava u školi je jaz između zahtjeva i stvarnosti. Sljedeći tekst pojašnjava taj problem:

„Generalna skupština Ujedinjenih naroda Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948. označila je kao ideal kojem svi narodi i države trebaju zajednički stremiti (Preambula), koji bi u budućnosti (vrijeme nakon Drugog svjetskog rata) trebao postati nešto samo po sebi razumljivo. Danas moramo reći da svijet očito nije došao ni blizu ovom idealu iz 1948.: jaz između bogatih i siromašnih raste; nije ustanovljeno pravo na obrazovanje diljem svijeta; i dalje traje borba za jednakost žena; broj nezaposlenih i siromašnih raste i u dobrostojećim društvima; ljudi svakodnevno umiru od gladi ili od nekih drugih bolesti, a među njima su tisuće djece; pravo na azil i dalje predstavlja jedno veliko pitanje. Sve se to ne događa bilo gdje, nego u ovom "jedinim svijetu", pred našim vlastitim vratima, u našim državama. Mi nismo posmatrači nego - izravno ili neizravno - sudionici. Drugim riječima: ideal, koji je postavila Opća deklaracija o ljudskim pravima ostao je jedno, a realnost je drugo.
(...) Takve stvarnosti - izravno ili putem medija - postaju svjesni i djeca i mladi. Kakvog onda ima smisla tražiti od njih da se pozabave moralnim ili etičkim 'idealom', prema kojem se stvarnost ne orijentira? (...) Kako učenice i učenici mogu naučiti razlikovati ideale i stvarnost, ljudska prava promatrati kao orijentir za svoje i djelovanje nekog drugog te stvarnost (u budućnosti) učiniti više ljudskom?"

[preuzeto iz: „50 godina Opće deklaracije o ljudskim pravima, 2. Svjetski projekt solidarnosti", Radna mapa ´98, Projektni ured Minden]

[Početak stranice] [Natrag na pregled]

Osnovna pitanja odgoja o ljudskim pravima

Mnogostruki problemi "odgoja o ljudskim pravima" daju se konkretno reducirati na tri osnovna pitanja, kojima ćemo se pozabaviti u ovom odjeljku Obrazovnog servera D@dalos:

	Koji su ciljevi odgoja o ljudskim pravima?
	Koji se tematski prilazi nude pri obradi teme? Kako se može ostvariti odnos sa stvarnošću učenika?
	Koje metode olakšavaju pristup apstraktnoj i teškoj temi - Ljudska prava?

[Početak stranice] [Natrag na pregled]

Ciljevi odgoja o ljudskim pravima

U članu 29 Konvencije o pravima djeteta tematizirani su odgojni ciljevi:

"Odgoj djeteta trebao bi biti usmjeren tako da (...) promiče poštovanje ljudskih prava i osnovnih sloboda(...), kao i poštovanje drugih kultura. Odgojem dijete treba pripremiti na život u slobodnom društvu, za koji će svjesno imati odgovornost i koji će voditi u duhu razumijevanja, mira, tolerancije, jednakosti spolova i prijateljstva među svim narodima (...). Osim toga, odgojem treba djetetu usaditi poštovanje prirodne okoline."

I Opća deklaracija o ljudskim pravima u članu 26. sadrži sljedeće dijelove:

"Obrazovanje treba imati za cilj potpuni razvoj ljudske osobnosti, kao i jačanje i poštovanje ljudskih prava i osnovnih sloboda. Ono treba unapređivati razvoj razumijevanja, strpljenja i prijateljstva među svim narodima i svim rasnim ili religioznim grupama te da na taj način pomagati ostvarivanje djelatnosti Ujedinjenih naroda."

[Početak stranice] [Natrag na pregled]

Odgoj o ljudskim pravima treba promicati znanje i uvid u:

	značenje osnovnih i ljudskih prava, kako za pojedinca tako i za objektivna načela oblikovanja zajedništva;
	međusobnu ovisnost osobnih sloboda, socijalnih temeljnih prava i osobnih prava na sudjelovanje;
	različito shvaćanje i različite načine osiguravanja ljudskih prava u različitim političkim sustavima i kulturama;
	povijesni proces razvoja i provedbe ljudskih prava;
	mogući sukob ljudskih prava i legitimnih interesa vladajućih;
	osnovno značenje ljudskih prava za nastajanje moderne ustavne države;
	neophodnost zaštite individualnih ljudskih prava u narodnom pravu;
	značenje ljudskih prava za mir u svijetu;
	značenje ljudskih prava za izjednačavanje interesa u odnosima sjever-jug;
	značenje internacionalne suradnje za održanje i ostvarenje ljudskih prava i mira u svijetu;
	činjenične okolnosti, mjeru te socijalne, ekonomske i političke razloge kršenja ljudskih prava ustanovljenog diljem svijeta;
	mogućnosti države i internacionalnih organizacija, ali i pojedinca samog, da se osigura važenje i uspostavljanje ljudskih prava te da se spriječi njihovo kršenje.

[Objava Ministarstva školstva i daljnje obrazovanje pokrajine Nordrhein-Westfallen od 14.02.1997. godine; preuzeto iz: „50 godina Opće deklaracije o ljudskim pravima, 2. Svjetski projekt solidarnosti"; Radna mapa ´98, Projektni ured Minden]

[Početak stranice] [Natrag na pregled]

Iz svega ovog slijedi da odgoj o ljudskim pravima - kao i političko obrazovanje uopće - služi za razvijanje i unapređenje sposobnost prosuđivanja i kritiziranja kod učenika. Odgoj o ljudskim pravima treba "pobuditi i ojačati spremnost da se pojedinac zauzima za ostvarenje ljudskih prava i da se suprotstavi njihovu nepoštivanju. U to je uključena spremnost da se zaštiti pravo drugog. Učenici bi trebali biti osposobljeni da pitanje ostvarenja ljudskih prava promatraju kao bitan faktor pri prosuđivanju političke situacije u vlastitoj i drugim zemljama. (...) Ovako postavljen odgoj o ljudskim pravima slaže se s odgojem o socijalnoj odgovornosti i toleranciji, odgojem protiv rasizma i neprijateljstava prema drugima. Odgoj o ljudskim pravima mora biti povezan s osposobljavanjem učenika da toleriraju druge u njihovu drukčijem načinu života.

[Početak stranice] [Natrag na pregled]

Pristupi temi - Ljudska prava

U kontekstu 2. svjetskog projekta solidarnosti (UNESCO ASP-školski projekt) formulirane su četiri didaktičke kategorije koje bi trebale olakšati prilaz temi Ljudska prava:

Zapažanje: Učenice i učenici, učiteljice i učitelji, trebaju pogledati svoj grad ili svoje selo iz perspektive Opće deklaracije o ljudskim pravima: Što je s pravom na obrazovanje? Kolika je stopa nezaposlenosti kod mladih na regionalnoj, nacionalnoj i internacionalnoj razini? Imaju li svi ljudi krov nad glavom? ...

Razumijevanje: U (stručnoj) nastavi postavlja se pitanje o uzrocima kršenja ljudskih prava te o pokušajima njihova rješenja diljem svijeta. Jesu li siromaštvo i bolest krivnja pojedinca ili oni imaju strukturalne uzroke? (...) Što nas je naučila povijest ljudskih prava? Na koji način rade branitelji ljudskih prava i organizacije koje se bave ljudskim pravima i koje organizacije postoje? Jesu li pravo na jednakost, slobodno upražnjavanje religije te slobodno izražavanje mišljenja značajni i za svakodnevni suživot (u školi i obitelji)?

[Početak stranice] [Natrag na pregled]

Djelovanje: Uz pomoć glazbe, plesa, kazališta i crtanja, učenici uče sudjelovati u vitalnosti i kreativnosti drugih kultura te izražavati svoje vlastite misli i osjećaje o pitanju ljudskih prava. Nastava o ljudskim pravima pridonosi da škole postanu škole živućih ljudskih prava i demokracije (...) U nastavi orijentiranoj na djelovanje podržavaju se grupe boraca za ljudska prava i grupe za samopomoć, koje se bave ljudima kojima je pomoć potrebna, na primjer ratnom siročadi, uličnom djecom, zlostavljanim ženama, nezaposlenim, izbjeglicama, nepismenim, zaboravljenim starcima. Podržavaju se projekti koji se bore za pravedan i obvezan razvoj u cijelom svijetu. (...) Projektna nastava učenicima omogućava da praktično isprobaju svoja znanja u političkoj svakodnevnici. Otvaranje škole i suradnja s organizacijama koje se bave ljudskim pravima, mogu, primjerice, značiti da ćemo biti pozvani da sudjelujemo u nekoj akciji slanja pisama podrške u korist političkih zatvorenika ili da ćemo skupljati dobrotvorne priloge prodajući stare stvari, organizirajući dobrotvorne koncerte ili putem sponzora.

Demokratski pokreti koji ne rezigniraju nego se angažiraju za održanje ljudskih prava jezgra su svjetske "kulture mira". Šta možemo naučiti iz biografija ljudi koji su svoj cijeli život posvetili borbi za ljudska prava, na primjer Mahatma Gandhi, Martin Luther King (...)? Koje primjere možemo naći u našem gradu ili regiji?"

[preuzeto iz: „50 godina Opće deklaracije o ljudskim pravima, 2. Svjetski projekt solidarnosti; radna mapa ´98, Projektni ured Minden]

[Početak stranice] [Natrag na pregled]

Najvažnije je ljudska prava kroz nastavu učiniti shvatljivima, objasniti da se ne radi o apstraktnoj političkoj ideji koja se nas tiče najviše neizravno nego da se radi o izuzetno aktualnoj problematici koja se tiče svakog pojedinca, da je riječ o apelu da se podrži održanje ljudskih prava. Sljedeće tačke su prijedlozi na koji način bi se to moglo postići u odgoju o ljudskim pravima. U nastavi bi trebalo:

	pronaći veze s poznatim okruženjem i vlastitim iskustvima;
	uspostaviti vezu s osobnim hierarhijama vrijednosti;
	koristiti susrete s drugim ljudima;
	uspostaviti usporedbe s vlastitom regijom;
	otkriti podudarnosti s aktualnom političkom situacijom i poviješću;
	ispitati pravljenje izvještaja u medijima;

[preuzeto iz: „50 godina Opće deklaracije o ljudskim pravima, 2. Svjetski projekt solidarnosti"; Radna mapa ´98, Projektni ured Minden]

[Početak stranice] [Natrag na pregled]

Metode približavanja temi - Ljudska prava

Uz gore navedene kategorije, primjeri metoda koji slijede mogli bi olakšati pristup temi - Ljudska prava:

Zapažanje: U ovo područje spadaju postupci promatranja, opisivanja i sažimanja (čitati u knjigama, pitati one koji su to doživjeli, praviti fotoreportaže, pregledati arhive, voditi intervjue, inscenirati razgovore, konfrontirati rezultate jedne s drugima, pogledati ili napraviti filmsku dokumentaciju, razraditi sjećanja, tematizirati vlastita iskustva, pričati osobno doživljene priče na određenu temu itd.).

Razumijevanje: U ovo područje spadaju metode analiziranja i sistematiziranja, uspostavljanja odnosa između različitih informacija, skupljanja podataka, interpretiranja i diskutiranja. U tom smislu od pomoći mogu biti podijumske diskusije, grupne diskusije, referati stručnjaka i studiranje literature koje je u vezi s tim. (na primjer napraviti Brainstorming s asocijacijama na pojedine članove Opće deklaracije o ljudskim pravima).

[Početak stranice] [Natrag na pregled]

Djelovanje: U ovo područje spadaju metode pripreme za djelovanje, probe i simuliranja djelovanja, odlazak u javnost i istinsko djelovanje. U to uračunavamo metode igrokaza (zamijeniti uloge, izokrenuti uloge), planske igre, metode učenja koje uključuju izvanškolske aktivnosti ('otvaranje škole', ekskurzije, proslave, informativne manifestacije), javno predstavljanje rezultata rada (izvedbe, izložbe, koncerti, bazari), skupljanje dobrovoljnih priloga, akcije solidarnosti i pokušaji djelovanja, na primjer vođenje politike koja se bavi djecom i mladima.

Crpljenje snage:U ovo područje spadaju metode feed backa (‚Šta smo postigli?‘), samopotvrđivanja kao i komunikacije, interakcije i kooperacije s drugim ljudima, školama i inicijativama u svojoj regiji, u zemlji ili i s drugim zemljama: pisanje pisama, pravljenje pokretnih izložbi, organiziranje sportskih manifestacija, kao na primjer trčanje štafete, podržavanje i drukčije honoriranje snaga, sudjelovanje na trenutačno aktivnim inicijativama, planiranje zajedničkih akcija sa susjednom školom ili s nekom školom iz inozemstva."

[sva četiri odjeljka preuzeta iz: „50 godina Opće deklaracije o ljudskim pravima, 2. Svjetski projekt solidarnosti", radna mapa ´98, Projektni ured Minden]

[Početak stranice] [Natrag na pregled]

Konkretne sugestije i ideje za nastavu naći ćete na stranici Savjeti.

[Početak stranice] [Početna stranica - Ljudska prava] [Pregledni dijagram]

Teme:   Ljudska Prava  I  Uzori  I  Demokracija  I  Partije  I  Europa  I  Globalizacija  I  Ujedinjeni narodi I Održivi razvoj

Metode:    Politička didaktika    I    Pedagogija mira    I    Metode



Ovu on-line ponudu iz područja političkog obrazovanja razvilo je i pripremilo društvo a gora-wissen. To je stuttgartsko društvo za političko obrazovanje i promicanje znanja o novim medijima (GbR). Ako imate nekih pitanja ili sugestija, obratite nam se putem e-maila.