 | Nenasilni
politički zatvorenici
- slučajeve da su muškarci i žene pritvoreni isključivo zbog svog
političkog uvjerenja, boje
kože, podrijetla, jezika, vjere ili spola
- AI je dokumentirao u 78 država. |
|
Nečasne sudske postupke
kao razlog za dugogodišnje zatvorske kazne - AI je utvrdio u 35 država. |
| Zatvor bez
optužbe
i postupak oduzimanja slobode u zajedničkim smještajima
(obično za
prisilne radnike) bili su realnost stotina tisuća ljudi u 66 država. |
|
Politička ubojstva
od strane vojske, policije i paramilitarnih snaga događala su se u 47
država. |
|
"Nestajanje" ljudi nakon
njihova uhićenja AI je registrirao u 37 država. |
|
Mučenja i zlostavljanja
AI je utvrdio u 125 zemalja. Smrt u zatvoru kao posljedica toga zabilježena
je u
najmanje 51 državi. |
|
Smrtna kazna
je izvršena u 37 zemalja na 1625 ljudi, od toga više od tisuću ljudi u Kini. U 78
država doneseno je 3899 smrtnih presuda. Ipak, primjetna je
pozitivna tendencija: 105 država ukinulo je smrtnu kaznu ili već
više od 10
godina nije nikoga smaknulo. To je dosad najveća cifra u povijesti
čovječanstva. |
|
Uzimanje talaca,
mučenja i politička
ubojstva koje su
provodile naoružane političke grupe bilo je stravična stvarnost u 37
država. |
Johannes Metzler, u: Dnevnim novinama od 17.06.1999.
Samo mali koraci
Amnesty International prezentira
godišnji izvještaj. Kina, Iran,
Kongo i SAD oštro su kritizirani zbog smrtne kazne
"Oslobođen sam samo zbog pritiska svjetske javnosti",
kaže Ngarléjy Yorongar le Moiban.
Oporbeni političar iz Čada uhapšen je 1997. zbog kritiziranja
državnog
vodstva i zbog "klevete" je dobio tri godine zatvora. Brza akcija
organizacije za ljudska prava AI podarila je predsjedniku države gomile
protestnih pisama, i napokon, na početku godine dovela do oslobađanja.
U protekloj godini provelo se otprilike 700 takvih akcija s oko 80.000
sudionika, a u više od trećinu slučajeva angažman je bio
uspješan.
Tu je bilancu organizacija iznijela jučer pri
predstavljanju svog godišnjeg izvještaja u Bonnu. U stvarima koje se tiču
ljudskih prava nije ostvaren "odlučujući
preokret", ali je napravljeno
"nekoliko koraka u pravom smjeru", rekla je Barbara Erbe,
glasnogovornica njemačke sekcije AI-ja. U gotovo 80 zemalja ljudi su zbog
svojih mišljenja dospjeli u zatvor, dok su se u oko 50 država odigrali akti nasilnog
ponašanja. Prema izvještaju, u 37 država preko noći su "nestali" oni
koji drukčije misle. Mučenja, zlostavljanja i silovanja i dalje su u mnogim
mjestima svakodnevica. AI posebno kritički procjenjuje situaciju u dijelovima Afrike i Azije, kao i na Kosovu.
Naslijede koje imamo ukazuje na to da se cjelokupan način povreda ljudskih
prava promijenio. Povrede ljudskih prava više se ne događaju iza zatvorskih
zidina nego sve češće u javnosti.
Težište izvještaja je na temi - smrtna kazna. U protekloj godini AI je
zabilježio 1625 izvršenja smrtne kazne, od toga većinom u Kini. Teške prigovore AI je
podignuo protiv Demokratske Republike Kongo, Irana i SAD-a:
u tim državama izvršene su dvije trećine smrtnih kazni određenih u svijetu.
U 2000. godini AI će se zalagati za odbacivanje smrtne kazne. Već sada su
države koje više nemaju smrtnu kaznu u većini."
[Početak
stranice]
Peter Nonnenmacher, u: Stuttgartskim novinama od 17.06. 1999.
Pogažena ljudska prava
Unatoč nekim "povijesnim pomacima" u borbi
protiv kršenja ljudskih prava, većina počinitelja prolazi nekažnjeno, rekli
su jučer u Londonu predstavnici Organizacije za zaštitu ljudskih prava Amnesty International (AI)
u povodu objavljivanja svog godišnjaka za 1998.
U gotovo svim državama i teritorijama na zemlji - ukupno 142 - AI je
registrirao zabrinjavajuće povrede ljudskih prava za koje su odgovorne vlada ili
naoružane opozicijske grupacije. Na gornjoj poziciji aktualnih katastrofalnih
povreda ljudskih prava je, naravno, Kosovo, gdje se razvoj situacije
zadnjih mjeseci pogoršao (izvještaj AI-ja odnosi se i na prvu polovicu 1999.). AI
osuđuje nasilno protjerivanje stotine tisuća kosovskih Albanaca,
koje je praćeno " ubojstvima, silovanjima, mučenjima, bezobzirnim
hapšenjima
i spaljivanjima kuća."
Diljem svijeta AI ostvaruje izvjesne napretke u obrani ljudskih prava,
zahvaljujući ponajprije rastućem pritisku na vlade. U napretke AI ubraja i
sporazum iz srpnja 1998. o stvaranju permanentnog međunarodnog suda i hapšenje
čileanskog diktatora Pinocea u listopadu
protekle godine.
Pristupanje Zambije i Južne Afrike kao potpisnica "Konvencije protiv mučenja",
potpis Kine ispod međunarodne "Povelje o građanskim pravima",
oslobađanje političkih zatvorenika u Južnoj Koreji, Vijetnamu, Indoneziji;
Istočnom Timoru,
Siriji, Maroku i Kuvajtu, kao i ukidanje ili ograničavanje smrtne kazne u nekoliko
država, neki su od događaja kojima se u godišnjem izvještaju AI-ja
pridaje iznimna pažnja. Unatoč ovim naprecima, AI kritizira daljnje nepoštivanje elementarnih prava u mnogim zemljama.
Kao najlošiji primjeri spominju se regije Velikih jezera u Africi,
Angola, Afganistan, Alžir i Kolumbija, gdje postoje tisuće žrtava
među civilnim stanovništvom. Ni s
uvjetima u Europi AI nije potpuno zadovoljan. Iz Njemačke,
Francuske i Švicarske AI donosi izvještaje o zlostavljanju pripadnika etničkih
manjina ili azilanata. (...)
AI će se pokušati diljem svijeta boriti za ukidanje smrtne kazne s novim
poletom. "Namjerna ubojstva ljudi koji se nisu u stanju braniti ne smije
opravdavati ni jedno društvo", rekao je generalni tajnik
AI-ja Pierre Sane. AI posebno zamjera SAD-u da očuvanjem smrtne kazne
ignorira unapređenje ljudskih prava te da smrtnu kaznu upotrebljava na
"bezobziran, nepravedan i rasistički način". Od 1990. u SAD-u
je izvršena smrtna kazna nad deset ljudi koji su u doba kad su počinili
zločin pripadali populaciji mladih. U Rusiji je, prema AI-jevim
podacima, ukupno 900 uhapšenika osuđeno na smrt: Na ostvarenje obećanja ruske
vlade od travnja 1998. da će ukinuti smrtnu kaznu, čeka se i danas.
[Početak stranice]
