|
|
|
|
Olympe de Gouges (1748.-1793.)
Živjela je od darova koje su joj davali njeni ljubavnici, koji su plaćali i njene troškove, a klevetu da je kurva prihvatila je kako bi ostvarila svoj san: Željela je postati spisateljica. Olympe de Gouges pokušala je zaraditi za život kao autorica kazališnih tekstova. Godinama se borila za postavljanje svojih komada u konzervativnom i kralju podređenom teatru Comédie Francaise. Već jedan od njenih prvih komada u Parizu je postao političko pitanje. U komadu "L´Esclavage des Nčgres" obradila je ropstvo u kolonijama Francuske. Već nakon tri izvedbe gradonačelnik Pariza zabranio je predstavu. U novinama je de Gouges bila ismijana. Ogorčena je napisala: "Čemu ova predrasuda usmjerena prema mom spolu? Zašto se kaže, što sam više puta čula, da Comédie Francaise ne bi trebala postavljati komade žena na scenu? Ja sam žena, ne tako bogata ... zar ženama nikada neće biti dopušteno da na strahote sitomaštva odgovore nekim drugim sredstvom?" Potaknuta revolucionarnim događanjima 1789. sve više se okretala politici. De Gouges je bila redovit posjetitelj sjednica Nacionalne skupštine. Svoje ideje pretočila je u prijedloge socijalpolitičkih mjera, koje je tiskala o svom trošku i lijepila kao plakate po Parizu. Na taj način je o njoj govorio cijeli Pariz. Svojom "Poveljom o pravima žene i građanke" Olympe de Gouges bila je prva osoba koja je formulirala zaista opširna ljudska i građanska prava. Ta deklaracija je postigla veliki ugled u cijeloj Francuskoj, ali i u inozemstvu. Njen spis "Tri urneka ili dobrobit domovine" doveo je do njenog hapšenja. To je dalo povoda da se u Olympe de Gouges prepozna pripadnica stranke Girondista, koja je istodobno (svibanj/lipanj 1793.) bila izbačena iz Konventa. De Gouges je u svom spisu predložila referendum na kojem bi narod glasao o tri predložena oblika vladavine: "Republikanska vlada: jedna jedina i posredna, federativna vlada ili monarhija". Osim toga, u prosincu 1792. godine ona je javno, prije svega iz humanih razloga, stala u obranu kralja. Željela je promjenu društva, ali ne putem besmislenog nasilja, već putem riječi, objavljivanjem spisa i apelima na zdrav razum. Time je ona - unatoč razlici između nje i Rusoa - ostala prava zastupnica prosvjetiteljstva. De Gouges je došla pred tribunal Revolucije. Obje akcije, njen spis te istup u obranu kralja protumačeni su kao propagiranje monarhije. Dana 3. studenoga 1793. godine Olympe de Gouges je ubijena. Olympe nije osuđena samo kao pripadnica Girodionista,
nego i kao borac za prava žena. Dva tjedna nakon
njene smrti u govoru vođe Chaumette drugim ženama njen primjer je naveden
kao primjer upozorenja: "Sjetite se besramne Olympe de Gouges, ... koja
je zanemarila obaveze u svom domaćinstvu, koja je željela politizirati i
koja je počinila zločin. Sva ovakva nemoralna bića bit će kažnjena
paklenskom vatrom zakona... Želite li slijediti njen primjer? Ne, vi dobro osjećate
da ste zanimljive i vrijedne poštovanja samo kada ste ono što je priroda
željela da budete" [Autorica: Dorette Wesemann, Redakcija: Ragnar Müller]
|
|
|
