|
|
|
|
Primjer za patrijarhalni društveni sistem: Bliskoistočna nomadska plemena Patrijarh je imao autoritet koji se sam po sebi podrazumijevao nad svim članovima obitelji. Njegova supruga nosila je njegovo ime i stanovala na njegovoj imovini. Ona je njega nazivala "Ba’al" (gospodin). U deset zapovijesti supruga je navedena kao dio imetka zajedno s robom, ropkinjim, teletom i magarcem (Exodus 20:17). Isti slučaj bio je i sa djecom, pri čemu su sinovi kao nasljednici bili dobrodošli. S druge strane, otac je imao pravo prodati svoje kćeri kao ropkinje ili kao prostitutke. Muškarac je uživao potpunu seksualnu slobodu, žena ne. On je mogao imati i više žena uz svoju prvu, zakonitu ženu. Sinovi iz odnosa s drugim ženama ili prostitutkama mogli su biti priznati i legitimno dobiti dio nasljedstva ako prva žena ne bi rodila muško dijete. Ako bi muškarac umro prije nego njegov sin iz braka s prvom ženom dostigne punoljetnost, udovica bi se morala udati za muževa strica ili brata, kako bi imovina ostala unutar plemena. Ipak, žena kao majka bila je poštovana. Žene su mogle imati visok status kao svećenice u kultu božice plodnosti. Nakon prodiranja monoteističkih religija ti kultovi su zaboravljeni. Običaj je bio da se nakon završetka oružanog sukoba ubiju pobijeđeni muškarci, žene koje su pripadale pobijeđenom plemenu silovane su i uzimane kao ropkinje, tako da bi se njihove produktivne snage (rad) i njihove reproduktivne snage (rađanje djece) iskoristile za dobrobit pobjedničkog plemena. [Autorica: Dorette Wesemann, Radakcija: Ragnar Müller]
|
|
|