Ako su žene sa sjevera i žene s juga na prve dvije svjetske konferencije žena i na paralelno s konferencijama održanim forumima NGO-a 1975. godine u Meksiku i 1980. u Kopenhagenu bile konfrontirane, onda se za vrijeme Foruma u Nairobiju dogodilo izuzetno zbližavanje, koje se može povezeti s preokretom unutar pokreta žena s juga. Feministkinje juga povezale su se u krovnu organizaciju DAWN (Development Alternatives with Women for a New Era).

Zbog različitog stupnja razvoja, feministkinje iz zapadnjačkih kultura postavljale su sasvim druga težišta od onih s juga u borbi za prava žena u zemljama u razvoju i u zemljama u kojima vlada diktatura. Feministkinje zapadnjačkih industrijskih zemalja najprije su naglašavale nužnost borbe za politička i građanska prava. S druge strane, feministkinje iz zemalja u razvoju okosnicu svoga rada gradile su oko borbe za ekonomska prava i poziva na solidarnost. Dok je ženama iz zapadnjačkih industrijskih zemalja danas stalo do pomirenja između materinstva i poslovnog svijeta, ukidanja podjele uloga u socijalnoj sferi te ukidanja ograničenih šansi za stvaranje karijere, žene u većini zemalja svijeta još uvijek se bore za svoje elementarne potrebe: mogućnost obrazovanja, sudjelovanje u javnom životu, zaštitu tijela i života. Takve interesne razlike često dovode do razdvajanja pojedinačnih pokreta žena.  

Danas žene koje se bore za svoja prava pokušavaju spoznati mnogostrukost njihovih problema i razlike među njima do kojih dolazi zbog različitih kulturnih tradicija, socioekonomskih i političkih uvjeta u pojedinačnim zemljama. I unatoč tim razlikama međunarodni pokret naglašava zajedničke zahtjeve i bori se za njih. Globalna ekonomska kriza i zagađenje okoline su važne teme, uzimanjem tih tema u svoj program, kao tema koje se usko povezuju s paradigmom ljudskih prava, pokret žena bi mogao dobiti novu snagu.  

Bitan zadatak današnjeg pokreta žena je etabliranje prava žena kao čvrstog sastavnog dijela univerzalno važećih ljudskih prava. Prava žena trebaju stajati iznad religioznih i kulturnih običaja pojedinačnih zemalja. Osim toga, mora biti omogućeno da se provedu međunarodne sankcije protiv država koje ne poštuju prava žena. Prve korake u tom pravcu predstavlja "Sporazum o otklanjanju svake forme diskriminacije žena", dokument u kojem su prvi put ispisane klauzule protiv diskriminacije te program za ukidanje diskriminacije. Na Svjetskoj konferenciji o ljudskim pravima u Beču 1993. godine nasilje nad ženama je prvi put u povijesti označeno kao povreda ljudskih prava. 

Osim toga, moguće je uvesti i neke mogućnosti sankcioniranja. Godine 1999. potpisan je "fakultativni protokol" na "Sporazum o otklanjanju svake forme diskriminacije žena", koji omogućuje individualne optužbe. To znači da žena koja trpi diskriminaciju u svojoj zemlji može od najvišeg gremija UN-a, Odbora za žene, zahtijevati jednakopravnost. Na Međunarodnom tribunalu za ratne zločine u Haagu napravljen je izniman napredak po pitanju žena. To je prvi sud u svjetskoj povijesti koji je silovanje žena u ratu osudio kao povredu ljudskih prava, odnosno kao zločin protiv čovječnosti. 

Tijekom implementiranja tih ugovora i akcijskih programa jasno se primijete poteškoće s kojima žene koje se bore za svoja prava jednostavno moraju računati. Okruglo 50 islamskih država, cijeli niz pretežno katoličkih država, te Vatikan, Libanon i Malta izrazili su veliku skepsu prema pasusu "pravo na seksualno samoodređenje". Osim toga, te države su i odbile zahtjeve žena da bi vlade trebale još jedanput razmisliti o kažnjavanju ilegalnih prekida trudnoće. Danas su religiozno motivirane konzervativne i fundamentalističke snage najveći neprijetelj univerzalnih prava žena. Žene su obespravljene posebno u islamskim "Božjim državama" (Iran, Suda itd.) te u drugim zemljama koje su posljednjih godina pod jakim utjecajem fundamentalista, kao što su Alžir, Turska, Egipat. Ipak, i kršćanski fundamentalisti imaju jak lobi, primjerice u SAD-u, gdje se prijeti ili se čak ubijaju liječnici specijalizirani za vršenje prekida trudnoće, a što provode radikalni "zaštitnici života". Zbog toga je u svakom slučaju centralni zadatak boraca za prava žena i ljudska prava jedinstvena reakcija na fundamentalizam i nasilje diljem svijeta. 

[Autorica: Dorette Wesemann, Redaktcija: Ragnar Müller]

[Početak stranice]

Teme:   Ljudska Prava  I  Uzori  I  Demokracija  I  Partije  I  Europa  I  Globalizacija  I  Ujedinjeni narodi  I  Održivi razvoj

Metode:    Politička didaktika    I    Pedagogija mira    I    Metode

        

Ovu on-line ponudu iz područja političkog obrazovanja razvilo je i pripremilo društvo agora-wissen. To je stuttgartsko društvo za političko obrazovanje i promicanje znanja o novim medijima (GbR). Ako imate nekih pitanja ili sugestija, obratite nam se putem e-maila.