|
|
|
|
Pregled:Slijedeći isječci iz tdh (Terre des Hommes) izvještaja povodom desete obljetnice usvajanja Konvencije o pravima djeteta u Skupštini Ujedinjenih naroda sadrže: 1) Odjeljak o osnovnim načelima kao i bitne sadržaje i novine u "Konvenciji o pravima djeteta". 2) Odjeljak o realnosti - deset godina nakon usvajanja Konvencije; što se još moglo postići i koja su težišta rada u budućnosti? 3) Različite studije slučajeva i primjere kršenja odredbi "Konvencije o pravima djeteta" na koja je Terre des Hommes nailazila u svom radu:
4) Odjeljak o izvućenim poukama; Terre des Hommes formulira 10 načela za uspješnu provedbu "Konvencije o pravima djeteta".
Konvencija nije samo katalog prava djeteta nego i mnogo više opširna lista obveza koje države trebaju ispunjavati prema djeci. To mogu biti izravne obveze, kao što je primjerice osiguranje mogućnosti obrazovanja i jamstvo primjene odgovarajućeg prava, ili neizravne koja omogućuju roditeljima, ostalim članovima obitelji ili starateljima da preuzmu skrb, zaštitu i odgovornost. Konvencija sadrži dva važna koncepta s bitnim učinkom:
Konvencija sadrži tri bitne novine. Prvo, uvodi pravo na sudjelovanje same djece i naglašava koliko je važno da djeca budu informirana o svojim pravima. Drugo, bavi se temama kojima se ranije nije bavio ni jedan međunarodni dokument - pravom djece koja su pretrpjela strahote i iskorištavanje na rehabilititaciju i obvezama vlada da ukinu tradicionalne partikule koje bi mogle štetiti zdravlju djeteta. Treće, uključuje načela i standarde koji su prije bili sadržani samo u neobvezujućim tekstovima - to se posebno odnosi na usvajanje i izvođenje mladih pred sud. Iako su dobri zakoni i političke mjere prijeko potrebni da bi se respektirala prava djeteta, oni ipak nisu dovoljni. Države moraju stavljanjem na raspolaganje financijskih i ljudskih resursa jamčiti da su donesene prave mjere. Članom 4 pozivaju se države da učine sve da bi se Konvencija provela i zajamče korištenje svih državnih sredstava u cilju ostvarivanja ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava djeteta (...). Komitet je sljedeće članove Konvencije identificirao kao opća načela, koja čine bazu svih prava Konvencije:
Deset godina nakon usvajanja, Konvencija je postala neosporno utočište za prava djeteta. Kao takva izvršila je utjecaj na nove međunarodne instrumente, kao primjerice na ILO-Konvenciju o najtežim formama rada djece.
Ratificiranjem Konvencije mnoge vlade su počele unapređivati prava djeteta i uvrštavati načela Konvencije u nacionalno pravo, što znači ili ukidanje zakona koji diskriminiraju djecu ili stvaranje novih zakona u cilju unapređivanja prava djeteta. Sljedeća reakcija vlada bila je stvaranje nacionalnih struktura koje se koncentriraju na djecu i mlade. Gotovo svaka vlada na svijetu ima ministarsvo, komisiju ili vijeće koje je odgovorno za djecu. Svrha tih institucija je da nacionalnu pažnju usmjere na djecu, da nadgledaju napredak u životu djece i da unapređuju prava djeteta kroz političke odluke. Stvaranjem zakona i struktura vlade su bile u prilici uvesti političke mjere i programe koji su prema djeci nastrojeni prijateljski u cilju unapređivanja i zaštite prava djeteta. Unatoč ovom pozitivnom razvoju, pred nama je još dug put dok se Konvencija ne bude u potpunosti provodila u svim dijelovima svijeta. U zadnjih deset godina ostvaren je veliki napredak. Više od 80 posto sve djece na svijetu sada se cijepi protiv dječjih bolesti, kao primjerice protiv dječje paralize. Dostupnost čiste vode djeci 1990. porasla je za 10 posto. Veliki izazov leži u obuhvaćanju djece koja su dosad bila isključena iz ovakvog razvoja i napretka. Svake godine umire gotovo 12 milijuna djece od bolesti kao što su proljev, upala pluća, malarija i ospice. U nekim zemljama svako četvrto dijete umire prije svog petog rođendana. Većina djece pati zbog siromaštva i nedovoljne prehrane, ona nemaju mogućnosti zdrave opskrbe koja bi im omogućila da se razviju u zdrave i produktivne odrasle osobe. Oko 130 milijuna djece školske dobi ne ide u školu. Od toga su dvije trećine djevojčice. Toj djeci uskraćuje se njihovo osnovno pravo - pravo na obrazovanje. Procjenjuje se da će početkom novog stoljeća biti 855 milijuna nepismenih, što je jedna šestina čovječanstva. Ovakve statistike samo potvrđuju s koliko napora treba djelovati da bi se ostvarilo ono što je zacrtano. Oko 250 milijuna djece radi, od toga više milijuna pod uvjetima koji ozbiljno ugrožavaju njihov opstanak, štete njihovu zdravlju i onemogućuju im osnovno obrazovanje. Svake godine milijun djece postaje objekt ilegalne seksualne trgovine. Procjenjuje se da se milijun djece proda ili se njima trguje, kako u svojim državama tako i izvan granica matičnih država. Mnoštvo te djece živi u uvjetima sličnima ropstvu. Zajednički faktor ovih statistika je ekonomsko iskorištavanje, djeca iza ovih brojeva žrtve su te vrste zlostavljanja. U zadnjih deset godina, od usvajanja Konvencije, u mnogim dijelovima zemlje bilo je socijalnih nemira. Povećala su se opterećenja i dosad nestabilnih sustava, a djeca su uvijek glavne žrtve. Današnja raširena svijest o pravima djeteta, javno zgražanje nad povredama njihovih prava i veliki odjeci u medijima, prije deset godina bili su nezamislivi. Sve je to sigurno potpomoglo da se ublaže negativni utjecaji kriza na djecu (...). Ljudska prava usko su međusobno povezana i jedna o drugima ovise. Povreda jednog prava djeteta često vodi do povreda mnogih drugih prava. Najsiromašnija djeca, koja imaju najslabije mogućnosti za obrazovanje i vrlo slabu podršku svojih obitelji, najčešće su u opasnosti da budu ekonomski iskorištena. Djeca čija se prava u drugim područjima zapostavljaju i ne štite, bit će na samom kraju vrlo vjerojatno i ekonomski iskorištena. Djevojčice su posebno ranjive. U mnogim društvima na njih se gleda kao na manje vrijedne te ih se stoga često seksualno iskorištava i prisiljava na prostituciju. S tim u vezi Terre des Hommes podupire mnogobrojne projekte koji se bave uzročima povreda prava djeteta. Borba protiv siromaštva i stvaranje boljih mogućnosti za obrazovanje presudan su dio svih tih napora.
3. Studije o slučajevima i primjeri iz rada Terre des Hommes(a) Član 32: ekonomsko iskorištavanje — Maurice Sixto Home za djecu koja na Haitiju rade kao sluge u kućamaHaiti je jedna od najsiromašnijih zemalja svijeta. Zbog ekstremno teških životnih uvjeta mnoge obitelji sa sela svoju djecu šalju u grad u nadi da će tamo imati bolje uvjete za život i veću šansu za obrazovanje. Riječ je većinom o djevojčicama, od kojih su neke mlađe od 12 godina. Ta se djeca povjeravaju gradskim obiteljima kao sluge u kućama. Procjenjuje se da ih je 200.000. Ne postoji nikakav zakonski propis po kojem bi bila obvezna naknada za taj posao. Djeca žive odvojeno od svojih obitelji, nemaju mogućnosti obrazovanja, rade i po 18 sati dnevno i nerijetko ih se seksualno iskorištava. Zbog svega navedenog prije deset godina osnovana je Maurice Sixto Home. Terre des Hommes Švicarske podržava Maurice Sixto Home, što je zapravo projekt namijenjen zaštiti djece koja rade kao sluge po kućama. Cilj je da im se omogući obrazovanje, ojača njihovo samopouzdanje, razvijaju talenti i, prije svega, da im se objasni da se njihova prava krše. Maurice Sixto Home se zalaže za procjenjivanje djece kod onih koji ih uposljavaju. Jednom mjesečno pozivaju poslodavče i informiraju ih o aktivnostima organizacije. Na taj način pokušava se probuditi svijest o situaciji u kojoj se ta djeca nalaze i o njihovim pravima. Suradnici na projektu djeluju preventivno protiv zlostavljanja i zapostavljanja, no osim toga pokušavaju djecu - prije svega one najmlađe - ponovno integrirati u njihove obitelji. Različitim aktivnostima pomažu djeci da otkriju svoje talente i sposobnosti te tako jačaju svoje samopouzdanje. Djeca posjećuju Home po nekoliko sati svakog popodneva, tamo sudjeluju u obrazovnom programu koji pokušava biti što bliži planu i programu regularnih škola. Kao dodatnu nastavu imaju tzv. ručni rad, kao što je šivanje, stolartsvo ili kuhanje. Svaki dan dobivaju po jedan objed, a svakog se petka sva djeca i socijalni radnici sastaju na zajedničkoj večeri. (b) Članovi 37 & 40 : mogućnost izvođenja mladih pred sud — obrazovanje ljudi koji imaju poslovni kontakt s djecom koja su u konfliktu sa zakonomUnatoč nacionalnim i međunarodnim zakonima po kojima djeca koja dospiju u konflikt sa zakonom ne smiju biti poslana u zatvor, mnoga djeca izložena su hapšenjima i najlošijim postupcima. Kazneni sustav se prema djeci odnosi posebno loše: uskraćuju im se mnoga prava i olakšavajuće okolnosti koji im po civilom pravu pripadaju, a nemaju prava koja imaju odrasli u kažnenom sustavu. Fondacija Terre des Hommes u Lozani organizira obrazovne seminare za ljude koji se poslovno susreću s uhapšenom djecom i bave se mogućnostima izvođenja mladih pred sud u različitim zemljama, među ostalima u Republici Gvineji i u Mauretaniji. Organizira se poduka za ljude koji se poslovno susreću s uhapšenom djecom da bi im se objasnilo koliko je važno štititi djecu i poštovati njihova prava. Uvjereni da međunarodna zajednica ne može još dugo tolerirati situacije u kojima se nalaze mnoga uhapšena djeca, predstavnici Terre des Hommes iz Lozane dali su preporuke koje se tiču mogućnosti izvođenja mladih pred sud. Pritom naglašavaju da se treba voditi osnovnim načelom kako je maloljetnik koji dođe u sukob sa zakonom u prelažnoj fazi svog razvoja i da svaka odluka donesena protiv njega može ostaviti trajne posljedice. U svakom slučaju svim se maloljetnicima mora omogućiti reintegracija. Tvrdnja da se protiv rastućeg kriminala mladih može boriti smanjivanjem starosne granice nakon koje i mladi mogu biti kažnjeni i poostravanjem mjera u zatvorima, nije ništa drugo nego priznanje društva da je zakazalo. Preporuke Fondacije Terre des Hommes iz Lozane sadrže:
(c) Član 38: Oružani sukob — Koalicija za stopiranje angažiranja djece-vojnikaNajmanje 300.000 djece mlađe od 18 godina trenutačno sudjeluje u konfliktima diljem svijeta. Još je mnogo više onih koji pripadaju opozicijskim ili vladinim naoružanim trupama koje svakog trenutka mogu biti poslate u borbu. Djeca-vojnici su žrtve mnogobrojnih povreda ljudskih prava. Smrti i ranjavanju nisu izloženi samo tijekom borbe nego i onda kad pokušavaju izbjeći prisilnu regrutaciju ili pobjeći iz vojske. Izloženi su mučenju, zlostavljanju, seksualnom iskorištavanju, riziku za zdravlje, drogama i alkoholu, odvojeni su od svojih obitelji, nemaju mogućnosti školovanja, a kad budu uhićeni, nerijetko se nad njima izriče smrtna kazna ili dugogodišnji pritvor. S uvjerenjem da svi oni koji se prema međunarodnom pravu mogu definirati kao djeca ne trebaju sudjelovati u oružanim sukobima, šest nevladinih organizacija je u lipnju 1998. osnovalo Koaliciju za stopiranje angažiranja djece-vojnika. Cilj Koalicije je usvajanje i provedba Opcionalnog protokola "Konvencije o pravima djeteta", koji bi zabranio regrutaciju i angažiranje u oružanim konfliktima svih koji imaju manje od 18 godina. Koalicija se, također, zalaže da taj standard priznaju i provedu sve državne ali i nedržavne oružane trupe i grupacije. Koalicija se sastoji od nacionalnih kampanja u više od 30 država u svijetu. Od početka rada Koalicije došlo je do nekoliko pozitivnih pokazatelja razvoja u području problema djece-vojnika. Tome pripadaju:
Rad Koalicije postigao je bolje razumijevanja razloga i posljedica sudjelovanja djece u oružanim sukobima. (d) Član 1-41: Ulična djeca u Indiji - Vatsalya Foundation u Mahalaxmi, Mumbai u IndijiIndijski Ustav kaže da svako dijete ima pravo na jednake šanse i na dostojanstvo. Da bi se ispunili ti ciljevi, Vatsalya Foundation je razvila jedan program s ciljem pomoći financijski ugroženoj djeci, a podržava je Terre des Hommes Danske. U Mumbaiju (prijašnji Bombaj), Indija, djeca žive na ulici.Tako bježe od nasilja i zlostavljanja. Žive na pločniku, u parkovima, ispod mostova. Nerijetko jedu hranu koju nađu u kantama za smeće. Da bi preživjeli, rade kao skupljači starih stvari, čistači cipela, nadničari, čistači ulica ili prosjaci. Odvojeni su od društva, uskraćena su im prava, imaju vrlo malo samopouzdanja, pate od depresija i načelno su nepovjerljivi prema odraslima. Njihovo ponašanje je puno rizika, samouništavajuće i često vodi u kriminal. Vatsalya ima kontakt s više od 1500 ulične djece u dobi od 7 do 17 godina. Više od 200 ulične djece svakodnevno posjećuje centar. Suradnici Vatsalya Fondacije susreću se s njima na mjestima gdje se obično okupljaju. Na licu mjesta, dakle na ulici, ponude im pomoć, na primjer savjetovanja ili medicinsku pomoć. Postoji SOS-telefon koji je aktivan 24 sata dnevno, tako da sva djeca mogu nazvati i obratiti se za pomoć. Mogu zaraditi i nešto novca ako tiskaju karte ili proizvode stolnjake, salvete, šalove i slično. Smještaji su za tu djecu kao kuća. Mogu po svojoj želji doći i otići. Kad nešto odrasliji napuste dom, ostaju u grupama od po petoro dok se konačno ne budu u stanju brinuti sami o sebi. Ponekad neki od te djece, koji su ranije posjećivali centar a sada sami zarađuju za život, dolaze ponovno u centre i pomažu u radu. To je jedna vrsta poruke mladima. Redovite aktivnosti centra su:
4. Izvučene poukeDosadašnje iskustvo pokazalo je da se kreativna i uspješna rješenja mogu pronaći i da su se i dosad pronalazila kad je bilo političke volje. Najvažnija pouka izvučena iz toga je da je politička volja ključni faktor za provedbu "Konvencije o pravima djeteta" i da ona može voditi do mobiliziranja odgovarajućih resursa. Zbog toga je Terre des Hommes od usvajanja Konvencije povećala svoje savjetodavne aktivnosti i aktivnosti lobiranja. Na temelju obimnih iskustava i na temelju desetogodišnjeg rada s "Konvencijom o pravima djeteta" Terre des Hommes može formulirati 10 načela za učinkovitu provedbu Konvencije. Ta načela su vrlo prirodna, ali istodobno predstavljaju okvir za ostvarivanje Konvencije. Budući da su jedna s drugima povezana, ne bi ih trebalo provoditi odvojeno. Neka se odnose na vlade, neka na civilno društvo, ali sva načela su od bitnog interesa za svaku osobu kojoj je stalo do sreće djeteta. Djeca svijeta ne mogu čekati, ona imaju svoja prava koja se trebaju ostvariti ovdje i sada! [Natrag na pregled]
°°°°°°°°°°°°°°°°°°°°°°°°°°°°°° Praviti nacrte programa koji su pravno
utemeljeni
|
|
|
