Ljudska prava i dostojanstvo čovjeka  nerazdvojivo su povezani. To već pokazuje usporedba kratkog odlomka iz jedne leksikonske definicije teškog pojma "dostojanstvo čovjeka" s leksikonskim natuknicama uz pojam "Ljudska prava" u  Osnovnoj cjelini 1.

"(...) Dostojanstvo čovjeka je unutarnji i istodobno socijalni zahtjev za vrednovanjem i poštovanjem koji pripadaju svakom čovjeku. Dostojanstvo je svakom čovjeku urođeno i ne može se izgubiti. Dostojanstvo pripada i nerođenom  i mrtvom čovjeku. Ako poštuje dostojanstvo čovjeka, država mora izostaviti sve što šteti tom dostojanstvu. Znači, država mora stalno respektirati čovjeka kao osobu, ne smije od njega napraviti objekt koji stoji na raspolaganju za državno djelovanje i ne smije ga zloupotrebitii kao sredstvo za postizanje cilja. Da bi zaštitila dostojanstvo čovjeka, država mora raditi sve da bi se spriječila povrede tog dostojanstva - čak i preko trećeg (...)."

[preuzeto iz: Hermann Avenarius, Mali pravni rječnik, Bonn 1991.]

[Početak stranice]

Što to do u detalje i za pojedinca znači, pokušat ćemo vidjeti u okviru proširene teme "Dostojanstvo čovjeka". Pogledat ćemo nekoliko različitih primjera iz različitih kultura (materijali) koji će nam pomoći u razumijevanju tog pojma. Sljedeći odlomak iz knjige "Tortura"  može poslužiti kao uvod u problematiku:  

"Rečeno je sasvim malo, kad bilo tko, tko nikad nije bio izbatinan, etički-patetično izjavi da uhapšenik gubi svoje dostojanstvo čim primi prvi udarac. Ja moram priznati da zapravo ne znam što je to dostojanstvo čovjeka. Netko misli da je izgubio svoje dostojanstvo ukoliko mu je onemogućeno da se svakog dana istušira. Drugom se, opet, čini da je izgubio svoje dostojanstvo ukoliko pred nekim nadležnim organom mora govoriti jezikom koji nije njegov materinji. Ovdje se dostojanstvo čovjeka veže s izvjesnim psihičkim komforom, tamo je ono slobodno izražavanje mišljenja, a u nekom drugom slučaju ono se možda veže s pristupačnošću istospolnih erotskih partnera. Ja, dakle, ne znam da li je onaj koga izbatinaju policajci izgubio svoje dostojanstvo. Ipak, siguran sam da se s prvim udarcem koji on primi gubi nešto što smo nazvali svjetskim povjerenjem."        

[iz knjige: Jean Amery,  Tortura; citirano po: Tema u nastavi  11/1997, BpB]

[Početak stranice]

Svijet je s jedne strane postao "globalnim selom", a s druge je podijeljen na bogati sjever i siromašni jug. Što za provedbu ljudskih prava znače ovi odnosi, onakvi kakvima ih opisuje sljedeći kratki tekst? 

"Priča o 'jednom svijetu' u kojem živimo postala je kao nedjeljna lirika. Tjednim danima globalizacija dijeli planet: Istočna Azija doživljava nagli ekonomski porast, zapadne industrijske zemlje pomalo napreduju - ali više od četvrtine čovječanstva danas živi  lošije nego prije deset, dvadeset, pa čak i trideset godina. Tijekom jedne generacije jaz između sjevera i juga  dvostruko se povećao, tako da ne čudi da u međuvremenu 358 dolarskih milijardera posjeduju toliko koliko godišnje zarađuju  2,3 milijarde najsiromašnijih građana svijeta. Globalno selo samo sebi stvara apartheid. Socijalni nemiri u budućnosti prijete više nego konflikti između nacija, krvavi ustanci helota  vjerojatniji su nego bilo kakav "rat zvijezda".

[Christian Wernicke, u: Die ZEIT od 26.07.1996.]

[Početak stranice]

Nije li, s ovakvim preduvjetima, najčešće korišteni argument da se siromašne zemlje najprije moraju pobrinuti za osnovne potrebe svog stanovništva pa tek onda za "luksuze" kao što je dostojanstvo čovjeka i ljudska prava, razumljiv? Oštro formulirano: za što nepismenom čovjeku služi njegova sloboda mišljenja? 

Ljudska prava su u zemljama trećeg svijeta suvišna?

"Kineski zamjenik ministra vanjskih poslova označio je kritiziranje povreda ljudskih prava u drugim državama kao 'uplitanje u unutarnje poslove te države' i kao povredu njezina suvereniteta. To bi moglo dovesti do političke nestabilnosti i socijalnih nemira. Po Linsovim riječima argument  da su ljudska prava pretpostavka za razvoj je neosnovan. Za zemlje trećeg svijeta mnogo su značajniji socijalni i politički napredak kao i ispunjenje osnovnih potreba. Ali Kina poštuje UN Povelju i Opću deklaraciju o ljudskim pravima. 

Nasuprot tome, tibetanski nositelj Nobelove nagrade za mir i božji kralj, Dalaj-Lama, kaže da ljudska prava imaju univerzalnu važnost."

[Süddeutsche Zeitung od 17.06.1993.]

[Početak stranice]    [Početna stranica-Ljudska prava]

Teme:   Ljudska Prava  I  Uzori  I  Demokracija  I  Partije  I  Europa  I  Globalizacija  I  Ujedinjeni narodi  I  Održivi razvoj

Metode:    Politička didaktika    I    Pedagogija mira    I    Metode

        

Ovu on-line ponudu iz područja političkog obrazovanja razvilo je i pripremilo društvo agora-wissen. To je stuttgartsko društvo za političko obrazovanje i promicanje znanja o novim medijima (GbR). Ako imate nekih pitanja ili sugestija, obratite nam se putem e-maila.