Osnovni kurs 4
na gore Materijali Osnovni kurs 2 Osnovni kurs 3 Osnovni kurs 4 Osnovni kurs 5

 

Savezi
Partije
Mediji
Dijagram
Skandali


 

Demokracija

Osnovna cjelina 4: Što sve spada u demokratsko društvo?

Nakon što smo se u Osnovnoj cjelini 1 bavili pitanjem "Što je demokracija?", u Osnovnoj cjelini 2 posvetili razvoju demokracije, počevši od njenih korijena u antičkoj Grčkoj prije 2500 godina, a u Osnovnoj cjelini 3 govorili o elementima demokratske države - vladi, parlamentu, opoziciji, pravnoj državi, raspodjeli vlasti itd. - sada ćemo više pažnje posvetiti demokratskom društvu

Pritom, naravno, uvijek moramo misliti na činjenicu da u jednoj demokraciji država i društvo ne mogu biti odvojeni jedno od drugoga, oni djeluju zajedno, permanentno se pokušavajući približiti idealu demokracije. Usprkos tome, postoje neki bitni sastavni dijelovi moderne demokracije koji se najprije mogu svrstati u područje društva.  

U te dijelove spadaju tzv. intermedijarne organizacije koje stoje između građana i države i povezuju ih. U biti ovdje se radi o strankama, savezima i medijima.

Sva tri dijela su neophodna za demokraciju. Oni predstavljaju intermedijarni sistem između naroda i ustavnih organa. A što to znači u konkretnim slučajevima? Koje funkcije ispunjavaju stranke, savezi i mediji u demokratskom političkom sistemu? O tome će biti riječi u Osnovnoj cjelini 4. 

Političke stranke kao dio intermedijarnog sistema i kao jedan od sastavnih dijelova demokracije su jako važne zato smo im i posvetili poseban tematski kompleks (...do Tematskog kompleksa Stranke). U okviru ove osnovne cjeline pronaći ćete neke osnovne informacije o ulozi i zadacima stranaka, a onaj tko se želi iscrpno pozabaviti tom temom, treba pogledati Tematski kompleks Stranke.

Stranke i savezi:

Posrednici u procesu formiranja političke volje

Odnos između birača i izabranih ne može se opisati kao obaveza birača da samo da svoj glas i prepuštanje svega ostalog predstavniku kojeg je izabrao. Samo kratki pregled zapadnjačke demokracije uvjerit će svakoga da ovakvo karakteriziranje uloge birača ni u kojem slučaju nije točno. Političko djelovanje pojedinca seže i dalje ako u cjelokupnu sliku, uz stranke i saveze, uključimo i građanske inicijative te socijalne pokrete u kojima pojedinac može djelovati. Kao što je to slučaj u radnom i gospodarskom životu jednog industrijskog društva, tako su organizirane grupe i u politici odlučujuće sredstvo koje pojedinca oslobađa njegove nemoći i omogućuje mu da djeluje kao član kompliciranog društva. Stranke i savezi, građanske inicijative i socijalni pokreti pokušavaju utjecati na proces formiranja političke volje shodno svojim uvjerenjima i interesima, i to direktno ili utjecajem na javno mnijenje, te pokušavaju iznijeti svoje brige i želje vladama i parlamentima ili preuzeti zadatke državnih organa i provesti ih u vlastitoj režiji.  

[iz: Waldemar Besson/Gotthard Jasper, Vodič kroz modernu demokraciju. Sastavni elementi slobodnog državnog poretka, BpB Bonn 1990.]

Osim toga, u okviru Osnovne cjeline 4 na raspolaganju su Vam sljedeći tekstovi i materijali o demokratskom društvu: 

Tekst o ulozi medija i javnog mišljenja u političkom sistemu.

Dijagram u kojem su predstavljene najvažnije značajke stranaka i saveza i u kojem je ukazano na njihove razlike.

Novinski članak o skandalima u demokraciji.

[Početak stranice]

 


Teme
:   Ljudska Prava  I  Uzori  I  Demokracija  I  Partije  I  Europa  I  Globalizacija  I  Ujedinjeni narodi  I  Održivi razvoj

Metode:    Politička didaktika    I    Pedagogija mira    I    Metode

        

Ovu on-line ponudu iz područja političkog obrazovanja razvilo je i pripremilo društvo agora-wissen. To je stuttgartsko društvo za političko obrazovanje i promicanje znanja o novim medijima (GbR). Ako imate nekih pitanja ili sugestija, obratite nam se putem e-maila.