[Početak stranice]

Edmund Burke, engleski politički pisac i parlamentarac (1729.-1797.), do 1790.  bio je u grupi oko Lorda Rockinghama; zalagao se za slobodu sjevernoameričkih kolonija. Burke se oštro protivio Francuskoj revoluciji, čije je jezovitosti  predvidio. U svom djelu "Reflections on the Revolution in France" (1790.) zastupao je organski napravljenu državu nasuprot one umjetno stvorene te je bio tvorac konzervativnog državnog uređenja novog doba. 

[Početak stranice]        [Natrag na pregled]

Thomas Hobbes, engleski filozof (1588.–1679.), jedan od najvećih sistematičara racionalizma upoznat s Descartesovom filozofijom. Da bi izbjegao englesku revoluciju emigrirao je u Pariz 1640.–1651., ali se pod Cromwellom opet vratio. Hobbesova filozofija je strogo nominalistička i mehanistička i isključuje teologiju. Ona se bavi samo predmetima, umjetnim i prirodnim, odnosno onima koje je čovjek načinio, koji su dostupni zdravom rasuđivanju. Najutjecajnije je bilo njegovo učenje o prirodnom stanju i društvenom ugovoru (prirodno pravo). 
Svojim glavnim djelom "Leviathan" (1651.) postao je osnivač državne filozofije novog doba. Buduci da u prirodnom stanju vlada "rat jednog protiv drugog", ljudi zaključuju ugovor i svoje moći prenose na državu čija se legitimacija ogleda u tome da ponudi sigurnost. 

[Početak stranice]        [Natrag na pregled]

John Locke, engleski filozof (1632.–1704.). Obrazovanje je stekao u Westminsteru, studij medicine i prirodnih znanosti završio na Oxfordu; sekretar, lječnik i odgajatelj u kući grofa Shaftesburyja; boravio u Francuskoj i Nizozemskoj, s Wilhelmom (III.) od Oraniena vratio se u Englesku i do 1700. godine bio zaposlen u kolonijalnom ministarstvu. 
Njegovo najznačajnije djelo "An Essay Concerning Human Understanding" (nacrt 1671., prvi put objavljeno 1689./90.) bilo je osnova engleskog empirizma. 
Lockeova državna filozofija uči - nasuprot Hobbesovoj - da je državu načinio čovjek kako bi putem međusobnih ograničenja jamcila slobodu, jednakost i privatno vlasništvo. Time je određen karakter države u smislu suvereniteta naroda, tako da ni patrijarhalne ni apsolutističke forme vladavine ne mogu biti priznate. Narod ima pravo otpora protiv svake vlasti koja se protivi Ustavu. 
Svojim djelom "Two Treatises of Government" (1690.) Locke je postao osnivač liberalne političke filozofije koja je imala dosta povijesnog utjecaja u Engleskoj i Sjedinjenim Američkim Državama (vidi tematski kompleks Ljudska prava, prije svega  Osnovnu cjelinu 2).

[Početak stranice]        [Natrag na pregled]

Karl Marx, filozof i revolucionar (1818.-1883.), osnivač marksizma. U Bonnu i Berlinu je studirao pravo i filozofiju, a u Berlinu se priključio krugu radikalne omladine. Tijekom 1842. i 1843. bio je šef-urednik liberelno opozicionih novina Rajnske novine u Koelnu, a nakon njihova zabranjivanja odlazi u Pariz. Pod utjecajem Ludwiga Feuerbacha došao je do filozofskog materijalizma, a pod utjecajem francuskih utopista do revolucionarnog socijalizma. Zajedno s Engelsom razvio je svoje materijalističko viđenje povijesti. Deportiran iz Pariza, Marx je od 1845.do 1848. živio u Bruxellesu.  On i Engels su 1847. pristupili Savezu komunista i za njega sastavili programski spis "Komunistički manifest" (1848.), u kojem je pretkazana proleterska revolucija kao rezultat zakonskog povijesnog procesa.   
Revolucija 1848. Marxu je odobrila povratak u Njemačku, a 1848. i 1849. bio je šef-urednik radikalno demokratskih novina Nove rajnske novine u Koelnu. Iste 1849. godine ponovno je morao emigrirati, a ostatak života proveo je u Londonu. Ispocetka je živio u vrlo oskudnim prilikama, uz stalnu Engelsovu podršku. Radio je kao novinar za više listova, ali se ponajprije posvetio povijesnim i ekonomskim studijama. Njegova najvažnija djela iz podrucja ekonomije, "Kritika političke ekonomije" (1859.) i "Kapital" (1. svezak 1867.), ostala su nedovršena; bitni dijelovi objavljeni su tek nakon pregledavanja njegovih rukopisa. Praktičnoj politici Marx se vratio tek 1864. godine: Jedan je od najbitnijih osnivaca Internacionalne asocijacije radnika (Internacionale), napravio je nacrt njenog programa, umnogome odredio njenu politiku, a 1872. njeno faktično razrješenje. 
Marxove ideje u biti su zaživjele tek nakon njegove smrti. One su utjecale, u različitim obimima, na mnoge socijalističke programe i na programe svih komunističkih partija, a u 20. stoljeću na socijalno-znanstveno mislilaštvo. Njihova dalekosežnost ocituje se i u tome da se još uvijek vladajuće partije u komunističkim zemljama u svojoj političkoj praksi i raspravama pozivaju na njih.  

[Početak stranice]        [Natrag na pregled]

John Stuart Mill, britanski filozof i nacionalni ekonom (1806.-1873.). Od 1823. do 1858. bio je sekretar u Indian Houseu, a od 1866.do 1868. poslanik liberala u parlamentu. Mill se stalno dopisivao s Augusteom Comteom, čiji je pozitivizam modificirao u smjeru engleskog empirizma, što znači pred psihološkim preduvjetima. Poslije Milla filozofija počiva na psihologiji. Njegovo glavno djelo je "Sistem deduktivne i induktivne logike" (2 sveska 1843.) u kojem se mogu naći detaljnje teorije indukcije i analize uzročno-posljedičnog pojma. Njegova spoznajna teorija (samo iskustvo vodi do spoznaje) predstavljena je tek 1865. godine.
Mill je autor mnogobrojnih eseja, borac za emancipaciju žena, teoretičar ulitarizma i jedan od najvažnijih utemeljitelja liberalizma. On je izgradio učenje Adama Smitha i Davida Ricardoa (među ostalim Teorija internacionalne vrijednosti, teorija fonda za plaće).

[Početak stranice]        [Natrag na pregled]

Charles-Louis de Secondat Montesquieu, baron de La Brede et de, francuski pisac, pravni i državni filozof (1689.–1755.); 1714. vijećnik u parlamentu, 1716.–1726. predsjednik parlamenta u Bordou; 1728. član francuske Akademije. Njegovo glavno djelo državne i kulturne filozofije je "De l'Esprit des lois", u kojem je razvio antropologijsko-socijalno povijesno učenje o zakonu u tri državne forme -  republici (demokraciji), monarhiji i despotiji. Dok republika i monarhija počivaju na pravnom temelju, despotija (tiranija) se održava samo uz pomoć straha i ovisna je o različitim navikama (ne o zakonima). Iz toga Montesquieu razvija i podržava  raspodjelu vlasti kao princip unutarnjeg uređenja države, čime se postiže sprječavanje bilo kakve samovolje od bilo koje grupe u državi; ta raspodjela vlasti razvila se na primjeru engleskog Ustava. U toj formulaciji ideja raspodjele vlasti postaje osnovni princip Ustava Sjeverne Amerike (1776.–1787.) i svih kasnijih ustava po kojima postoji raspodjela vlasti. Montesquieu je osim toga pisao i romane i novele te slovi kao prvi francuski prosvjetitelj. 

[Početak stranice]        [Natrag na pregled]

Jean-Jacques Rousseau, francuski pisac i filozof švicarskog podrijetla (1712.–1778.), vodio je nestalan život koji je bez okolišanja opisao u "Confessionsu" (1782.). Pripadao je krugu enciklopedista. Godine 1750. postao je poznat po svom djelu - koje je kasnije bilo nagrađeno - o (negativnom) utjecaju umjetnosti i znanosti na navike i običaje ("Discours sur les sciences et les arts"). Tada podignuta optužba protiv kulture, da ona čovjeka otuđuje od njegovog prirodnog stanja te mu uzima slobodu, vrline i nevinost, početak je razvoja moderne kulturne kritike. 

Njegov spis "Državni ugovor" (1762.) državu promatra kao ujedinjenje sklopljeno slobodnom voljom pojedinaca (volonté générale); iz toga proizilauzi suverenitet naroda. Sve u svemu, Rousseau je pripremio tlo za romantiku, a usto je bio zagovornik Francuske revolucije i demokracije te je izvršio veliki utjecaj na modernu pedagogiju.  
U političkoj filozofiji Rousseau je začetnik teorije identiteta i izravne demokracije (suprotne principu reprezentacije). 

[Početak stranice]        [Natrag na pregled]

[Početak stranice]

Teme:   Ljudska Prava  I  Uzori  I  Demokracija  I  Partije  I  Europa  I  Globalizacija  I  Ujedinjeni narodi  I  Održivi razvoj

Metode:    Politička didaktika    I    Pedagogija mira    I    Metode

        

Ovu on-line ponudu iz područja političkog obrazovanja razvilo je i pripremilo društvo agora-wissen. To je stuttgartsko društvo za političko obrazovanje i promicanje znanja o novim medijima (GbR). Ako imate nekih pitanja ili sugestija, obratite nam se putem e-maila.