|
|
|
| Pregled sekvenici Osnovne cjeline:Osnovna cjelina 1: Što je demokracija? Osnovna cjelina 2: Kako se razvila demokracija? Osnovna cjelina 3: Koja su obilježja demokratske države? Osnovna cjelina 4: Što spada u demokratsko društvo? Osnovna cjelina 5: S kojim problemima se demokracija danas bori?
Osnovna cjelina 1: Što je demokracija?
Tu postoje dvije mogućnosti. Jedna je da odlučuje pojedinac, jer se on može suprotstaviti ostalim članovima obitelji. Tako, npr. onaj tko drži daljinski upravljač od televizora u ruci, odlučuje koji će se program gledati na televiziji.
Ali, može biti i drukčije. Mogu odlučivati svi zajedno. U našem primjeru postoji, dakle, mogućnost da se obitelj odluči za jedan program, a onaj tko u ruci ima daljinski upravljač, samo bira program koji su svi zajedno odabrali. Jednako kao u maloj obitelji iz našeg primjera, problemi u suživotu postoje i u većim zajednicama kao što je stanovništvo jedne države. I u takvim se zajednicama moraju donositi odluke. Međutim, tu nije rijec o televizijskom programu nego o državnom programu, dakle o onome što se događa u okviru jedne države.
Nepravedno, zar ne? No postoji i druga mogućnost. Mogućnost prema kojoj svaki čovjek ima prava, a samim tim i malo moći. Svi zajedno odlučuju tko će biti vladar kojem na određeno vrijeme daju svoju moć, da bi on mogao početi provoditi vladine programe. Ipak, vladar to može samo ako je stanovništvo suglasno s tim. On ne može početi neki program koji ograničava ili oduzima prava stanovništvu.
Kad se baterije isprazne, a vladar ne dobije nove od svojih građana, ne može više vladati. U svakom slučaju, građani trebaju dobro razmisliti prije odluke hoće li ili neće svom vladaru dati nove baterije. To su dva načina kako može izgledati suživot između građana i vladara. Za obje forme može se naći mnoštvo primjera. Prva mogućnost, diktatura, u kojoj građani jedva da imaju neka prava, bila je prisutna u Europi do kraja 18. stoljeća. Tek su tada ljudi počeli shvaćati nepravednosti tog sustava. Potom se unutar Europe proširila druga mogućnost, demokracija - s baterijama - iako je ona sama stara već 2000 godina, što ćemo vidjeti u Osnovnoj cjelini 2. U 20. stoljeću ona se počela primjenjivati u sve više zemalja diljem svijeta.
Materijali uz pitanje "Što je demokracija?" Ovaj kratki primjer s baterijama i daljinskim upravljačem dao nam je prvu sliku značenja pojma demokracije. Izjave različitih mislilaca na tu temu naći ćete na posebnoj stranici (Citati). Usto vam na raspolaganju stoji i jedan dijagram (Dijagram 1: Demokracija - Citati). Kratke tekstove koji pokušavaju dati definiciju demokracije pronaci cete na stranici Leksikon. Drugi odjeljak, s mnogo dijagrama, pod naslovom Teorija, bavi se najvažnijim demokratsko-teorijskim razlikama teorije identiteta nasuprot konkurentnoj teoriji demokracije. Osim toga, na raspolaganju vam je još jedan dio koji obrađuje različite tipove demokracije. Tu je rijec o razlikama između direktne i reprezantativne demokracije, kao i o razlikama između parlamentarne i prezidentalne demokracije. (Tipovi).
|
|
|
