Osnovna cjelina 4: Posljedice globalizacije

Globalizacija se tiče sviju nas. Jedan od ciljeva ove Osnovne cjeline je pojašnjavanje ovog aspekta i naglašavanje značaja ove tematike. Pri tome glavnu ulogu igra trezvena procjena šansi i rizika koja se distancira od kritika i pohvala.  

U javnoj debati o globalizaciji jedna od tema je i rasprava o posljedicama globalizacije tijekom koje se koriste neke od riječi spomenutih u gore predstavljenom dijagramu. Dijagram, svakako, ne obuhvaća sve pojmove koji se dovode u vezu s posljedicama globalizacije. Ovaj bi se odlomak mogao započeti izvodima iz aktualnih novinskih članaka ili tekstova koji se svakodnevno mogu naći na Internetu. 

Važan aspekt pri preispitivanju pojmova koji se vežu za posljedice globalizacije čini Osnovna cjelina 2 u sklopu koje se postavlja pitanje koji aspekti iz različitih dimenzija idu uz proces globalizacije, a koji ne. Analogno tome ovdje bi se moglo postaviti pitanje koji se aspekti imenovanih posljedica mogu povezati s globalizacijom, a za koje uzroke treba tražiti negdje drugdje.  

Tako, na primjer, za područje socijalne politike postoje mnogobrojne, veoma različite analize koje pod znak pitanja stavljaju uzročno-posljedični lanac "globalizacija > burzovna pozicija > društveni otpad" i pokušavaju objasniti u kojoj mjeri je područje djelovanja nacionalnih država u socijalnoj politici zaista ograničeno procesima globalizacije.

Objašnjenje posljedica

Iz teksta koji je osamdesetih godina objavio Daniel Bell često je citirana rečenica da su nacionalne države premalene za velike i prevelike za male probleme. Globalni problemi kao što je efekt staklene bašte, ne mogu se riješiti u sklopu nacionalnih država, isto kao ni lokalni problemi poput školstva.  

Posljedica toga je erozija nacionalne države. Ne može se reći da nacionalne države nestaju ili da postaju suvišne, kako sugeriraju mnogi komentari, već je u pitanju upravo erozija. Razine na kojima se rješavaju problemi (unutar nacionalne države - lokalna razina; izvan nacionalne države - međunarodna razina) pridonose ovoj eroziji. Nekadašnje veoma čvrste teritorijalne granice, granice državne moći ili granice među narodima koji žive u dvije različite države postaju propusne. Iza sintagme erozija nacionalne države skriva se i veoma napredan projekt Europske unije. U Europskoj uniji su države prenijele svoje nadležnosti na nadnacionalne organizacije, pa su čak napravile i monetarnu uniju. 

Ovi fenomeni nisu novi. Još se sedamdesetih godina govorilo o "međusobnoj zavisnosti", ali su se procesi ubrzali i kvalitativno i kvantitativno dostigli novu dimenziju. Ovo je novina koju je sa sobom donijela globalizacija.

Sve se to u jednakoj mjeri tiče aspekata koji su spomenuti na dijagramu (vidi gore). Uništavanje okoliša postojalo je kao i nepravedna raspodjela i prije globalizacije, ali je globalizacija zaoštrila ove probleme. To su činjenice na koje ukazuje pokret kritičara globalizacije koji u posljednje vrijeme sve više dobiva na važnosti (vidi stranicu "ATTAC"). S druge strane, globalizacija stvara i preduvjete da se za globalne probleme na globalnoj razini pronađe odgovarajuće rješenje.  

Povećavanje konkurentne sposobnosti na globalnoj burzovnoj poziciji socijalnih usluga, a time i snižavanje doprinosa na plaće, procjenjuje se s ekonomske razine kao puka potreba, dok sindikati istodobno upozoravaju da potiče proces stvaranja "društvenog otpada".

Činjenica je da radnici u Indiji zarađuju manje nego u Evropi i da će to u nekoj doglednoj budućnosti i ostati tako. Međutim, to poduzećima daje dovoljno prostora da prijete preseljenjem svojih tvornica u zemlje "jeftine radne snage". Ipak, ova, na prvi pogled sasvim jasna logika ima i drugu stranu medalje - odluka o sjedištu tvrtke i proizvodnih tvornica ne donosi se samo na temelju podataka o jeftinoj radnoj snazi. Veliku ulogu pri tome igraju i drugi faktori, kao što su prisutnost i blizina tržišta na koje će se plasirati robe ili razina obrazovanja radnika i uposlenika.

Globalizacija ne znači samo da se sve može svugdje bez problema proizvoditi. Globalizacija se može instrumentalizirati kao argument protiv prijetnji o preseljenju proizvodnje u zemlje "jeftine radne snage".

[Autor: Ragnar Müller]

[Početak stranice]

Teme:  Ljudska prava  I  Uzori  I  Demokracija  I  Stranke  I  Europa  I  Globalizacija  I  Ujedinjeni narodi  I  Održivi razvoj

Metode:    Politička didaktika    I    Pedagogija mira    I    Metode

     

Ovu on-line ponudu iz područja političkog obrazovanja razvilo je i pripremilo društvo agora-wissen. To je stuttgartsko društvo za političko obrazovanje i promicanje znanja o novim medijima (GbR). Ako imate nekih pitanja ili sugestija, obratite nam se putem e-maila.