|
| |
Osnovna cjelina 3: Uzroci globalizacije
Kompleksni fenomeni mogu se objasniti
samo multikauzalno. To je jedina stvar oko koje se slažu svi koji na ovaj ili
onaj način sudjeluju u debati o globalizaciji, sve ostalo je veoma kontroverzno.
U zavisnosti od toga kakvo se razumijevanje globalizacije zastupa, spominju se
različiti uzroci nastanka globalizacije. Na sljedećoj slici su imenovani
najčešće spominjani uzroci globalizacije, no to svakako nisu svi uzroci.
Tehnološke su novine, a posebno
napredak u području razmjene informacija i u području komunikacija, bez sumnje
igrale i igraju jednu od najznačajnijih uloga u nastanku i razvoju
globalizacije. Internet s više aspekata predstavlja oznaku
globalizacije. Globaliziranje financijskog tržišta, prebacivanje golemih suma
novca s jedne strane globusa na drugu, što se odvija u djelićima jedne sekunde,
organizacija transnacionalne proizvodnje i još mnogo toga, bilo bi nemoguće bez
ove tehnologije.
Enormni porast trgovine kao bitan element ekonomske globalizacije ima za
posljedicu rapidno smanjenje troškova transporta i njegovo ubrzanje.
Ovo posebno vrijedi za uslužni sektor: proizvodi kao što su software i baze
podataka šalju se u vremenu mjerenom sekundama s jednog na drugi kraj
svijeta.
Kraj hladnog rata često se imenuje kao jedan od uzroka globalizacije.
Za trajanja konflikta Istok - Zapad svijet je bio podijeljen, što je značilo
manje suradnje između država, ali padom ove granice - padom tzv. čelične zavjese
1989/90. kontakt i suradnja među državama su se intenzivirali. Bivše države
"istočnog bloka" otvorile su se i izašle na svjetsko tržište. Sve više država se
odlučuje za demokraciju i tržišnu ekonomiju, što onda predstavlja vodeće
principe njihova daljnjeg razvoja.
 |
Jednu od veoma važnih uloga - prije svega za
razvoj svijesti - odigrali su globalni problemi. To mogu posvjedočiti i
tzv. prodavaonice jedinstvenog svijeta koje su nastale u visokorazvijanim
industrijskim državama. Globalni problemi zahtijevaju globalnu politiku i
globalnu svijest. Međunarodne organizacije poput
Greenpeacea ili
Amnesty Internationala, koje
se bave problematikom kao što su zaštita okoliša i ljudska prava, su tzv. Global Players.
Obrisi jednog jedinstvenog svjetskog društva već su sasvim jasni.
|
|
 |
Kritičari
globalizacije, kao što je mreža
ATTAC, ukazuju na to da
se više ne radi o prisilnom procesu, već da je globalizacija posljedica
politike dereguliranja pod vodstvom SAD-a nakon Drugog svjetskog rata (vidi
stranicu "ATTAC").
Bez liberalizacije svjetske trgovine u okvirima GATT-a, odnosno WTO-a, ovakav razvoj ne bi bio moguć.
 |
Zanimljive informacije vezane za ovu tematiku naći ćete i u
on-line ponudama
organizacija "Bretton Woods":
|
[Još linkova što
vode do stranica koje tretiraju sličnu tematiku naći ćete
na Listi
linkova uz tematski kompleks "Globalizacija"]
|
[Autor: Ragnar Müller]
[Početak
stranice]
|
