"Trijadizacija" umjesto globalizacije?

Sljedeći tekst Lisabonske grupe jasno ukazuje na to da su procesi ekonomske globalizacije ograničeni na mali broj država - na tzv. trijade, zbog čega bi trebalo biti govora o "trijadizaciji", a ne o globalizaciji. Ovaj aspekt jasno je prikazan i na dijagramu koji je napravila Lisabonska grupa, a koji prikazuje kretanje kapitala po njegovu mjestu određenja. 

Fenomen trijadizacije može se vidjeti i na geografskoj shemi strategijskih alijansi preduzeća. U vremenu od 1980. do 1989. sklopljeno je 4200 strategijskih kooparacijskih sporazuma. Od tog broja 92 posto su bili ugovori sklopljeni između Japana, zapadne Europe i Sjeverne Amerike.

Trenutačne statistike stranih direktnih investicija pokazuju da je u posljednjem desetljeću enormno porastao broj investicija između Japana, SAD-a i zapadne Europe. Trijadizacija direktnih stranih investicija rezultat je protoka investicija, što je dovelo do potpune promjene ekonomske situacije kakvu poznajemo iz šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća. 

Do početka osamdesetih godina zemlje u razvoju su igrale određenu ulogu kao cilj za strane investicije. Osamdesetih godina trijada je za sebe odvojila četiri petine svih međunarodnih tjekova kapitala. Udio zemalja u razvoju opao je sa 25 posto, koliko je iznosio sedamdesetih godina, na 19 posto. Zemlje trijade su sve češće i sve više  surađivale, a procesi integracija među njima su bili u stalnom porastu. 

Ako je cilj pobjeda, onda može biti samo malo dobitnika. Gubitnici bivaju izdvojeni i prepušteni samima sebi. Dobitnici se i dalje drže zajedno i podstiču međusobnu integraciju. Nužnost da se prave mostovi između izdvojenih i integriranih gubi na značaju. Time, istodobno s globalizacijom, nastaje nova podjela svijeta.

Procesom razdvajanja neke zemlje i regije gube veze s ekonomski naprednim zemljama i regijama svijeta. Umjesto da sudjeluju u procesu međusobnog povezivanja i integracija koje donosi novi globalni svijet, ove se zemlje kreću u suprotnom pravcu. Razdvajanje pogađa gotovo sve zemlje Afrike, velike dijelove Južne Amerike i Azije (s izuzetkom jugoistočne Azije) i zemlje bivšeg Istočnog bloka. 

Statistike govore same za sebe: 1980. godine udio 102 najsiromašnije zemlje svijeta u razmjeni robe iznosio je 7,9% svjetskog izvoza i 9% svjetskog uvoza. Deset godina kasnije ti su postoci opali na 1,4 po i 4,9%. Za razliku od toga, udio triju svjetskih regija koje čine trijadu je porastao sa 54,8% svjetskog izvoza na 64% i sa 59,5% na 63,8% svjetskog uvoza. 

Daljnje naznake ovakvog razvoja predstavlja činjenica da je 1970. godine udio ovih područja iznosio 60,8% svjetske trgovine. Godine 1990. udio interkontinentalne trgovine unutar svih regija bio je 48,7%, interkontinantalna trgovina između te tri regije porasla je na 24,9%. Time je udio triju regija u svjetskoj trgovini iznosio ukupno 73,6%, a ostatak od 26,4% bio je raspodijeljen između Rusije i istočne Europe, Bliskog istoka, Afrike i Južne Amerike.  

Bitna je i visoka stopa porasta interkontinentalne trgovine između Azije/Pacifik i zapadne Europe. Ta trgovina je porasla sa  6,3% na 10,2%, odnosno sa 27,1% na 33,4%. S druge strane, udio Afrike i Srednjeg istoka opao je sa 14,1% 1970. godine na 9,9% 1990. godine, Južne Amerike sa 7,8% na 6,1% i bivših zemalja Istočnog bloka sa 7,3% na 4,1%.

Drugim riječima, svjetska ekonomija je u posljednjih dvadeset godina okarakterizirana opadanjem razmjene dobara između najbogatijih ekonomija (Sjeverna Amerika, zapadna Europa i Azija) i ostatka svijeta (a posebno Afrike). Ako se ovakva tendencija nastavi u sljedećih dvadeset godina, udio Afrike, Bliskog istoka, Južne Amerike, Rusije i istočne Europe će s ukupnih 39,2 posto (1970.) preko 26,4 posto (1990.) pasti na 5 posto (2020.). To je razdvajanje. To je jaz između integriranog globalnog svijeta i sve više isključenih dijelova Zemlje."

[Gruppe von Lissabon, Grenzen des Wettbewerbs. Die Globalisierung der Wirtschaft und die Zukunft der Menschheit, Lizenzausgabe für die Bundeszentrale für politische Bildung, Bonn 1997, S. 108-112]

Brojevi svjetske privrede

Intraregionalna i interregionalna trgovina robom 2000. godine (u milijardama dolara)

[Quelle: WTO, http://www.wto.org]

Udio intraregionalnog i interregionalnog protoka trgovine na cjelokupnom tržištu roba 2000. godine (u postocima)

[Quelle: WTO, http://www.wto.org]

[Početak stranice]

Teme:  Ljudska prava  I  Uzori  I  Demokracija  I  Stranke  I  Europa  I  Globalizacija  I  Ujedinjeni narodi  I  Održivi razvoj

Metode:    Politička didaktika    I    Pedagogija mira    I    Metode

     

Ovu on-line ponudu iz područja političkog obrazovanja razvilo je i pripremilo društvo agora-wissen. To je stuttgartsko društvo za političko obrazovanje i promicanje znanja o novim medijima (GbR). Ako imate nekih pitanja ili sugestija, obratite nam se putem e-maila.