|
| |
Osnovna cjelina 2: Dimenzije globalizacije
|
Dimenzije su usko povezane jedna
s drugom ...
|
Pri pravljenju
razlike između pet dimenzija globalizacije (kao što je prikazano na
dijagramu) važno je napomenuti da se te dimenzije ne mogu sasvim striktno
odvojiti jedna od druge. Tako se, na primjer, globalni problem zaštite
okoliša ne može promatrati odvojeno od dimenzije "ekonomija" niti
od dimenzije "politika". Ta povezanost ne samo između aktera,
nego i između područja, jedna je od posebnosti globalizacije.
|
|
Veličina
presjeka i granice ... |
Različite
dimenzije prave presjeke različitih veličina s "globalizacijom". Veoma je
bitno da se utvrdi što sve spada u globalizaciju i da ekonomski procesi nisu
jedini, iako ekonomska globalizacija predstavlja uzrok za globalizaciju, ili da
baš sve nije u tolikoj mjeri određeno globalizacijom.
I globalizacija ima granice. Bitno je imati to na umu pri daljnjem
diferenciranju pojma "globalizacija". S jedne se strane radi o veličini
presjeka, a s druge je potrebno da se distanciramo od svakodnevne
upotrebe pojma "globalizacija" da bismo bili u mogućnosti vidjeti i granice
globalizacije (vidi stranicu
"Regionalizacija").
|
|
Ekonomska
dimenzija... |
Primjere za
različite dimenzije globalizacije možemo bez poteškoća pronaći u
dnevnim novinama, s tim da ekonomska dimenzija uglavnom stoji u prvom
planu (ogroman porast trgovine, direktno investiranje, globalizacija financijskog tržišta, transnacionalna,
integrirana proizvodnja,
transnacionalna poduzeća, konkurencija za sjedište poduzeća u državama i
regijama, kraj nacionalnih ekonomija).
Često se naglašava da se ti procesi pogrešno označavaju kao globalizacija,
jer se u biti radi o ekonomskoj povezanosti Sjeverne Amerike, Europe i
jugoistočne Azije, odnosno Japana - sve je ograničeno na tzv.
trijadu. S tim u vezi se u diskusiju o globalizaciji uvodi i pojam tzv. trijadizacije (vidi stranicu
"Trijadizacija").
|
|
Dimenzija
okoliša ...
 |
Globalni problemi
kao što su zagrijavanje Zemljine atmosfere, ozonske rupe, uništavanje
tropskih šuma najslikovitije predstavljaju globalizaciju, jer se ovdje
nedvojbeno radi o globalnim problemima koji se moraju rješavati globalno.
Uprkos tome, čak i u području zaštite okoliša postoje regionalni i lokalni
problemi - zagađenje rijeka.
Međusobna prostorna i vremenska zavisnost očituje se i u sljedećem primjeru:
sudbina i budući opstanak udaljenih, malih otočnih država koje su se
priključile organizaciji AOSIS ovisi o ponašanju sviju nas, a posebno
o ponašanju ljudi u viskorazvijenim industrijskim državama. Stalnim
porastom razine mora, što je velikim dijelom prouzročeno nemarnim
ponašanjem ljudi, tim državama prijeti uništenje potopom.
Zato nije čudno da je tom problemu bila posvećana prva u redu
Svjetskih konferencija održanih
devedesetih godina, Konferencija u Riju 1992. godine.
|
|
Društvena
dimenzija ... |
Svijet postaje
"globalno selo", nova vrsta komunikacije (chat, e-mail) omogućuju
stvaranje "društva" na daljinu. Ovakva druženja stoje rame uz
rame s tradicionalnim druženjem unutar obitelji ili sa susjedima, ali ona
ne predstavljaju zamjenu za ovu tradicionalnu vrstu druženja.
|
|
Kulturalna
dimenzija... |
Produkcije iz
Hollywooda mogu se vidjeti diljem svijeta, prisutna je "amarikanizacija"
kulture, ali zbog toga ne nestaju lokalne i regionalne kulture. Upravo
suprotno: osvješćivanje ovih lokalnih i regionalnih kultura i njihovo
prezentiranje spada u prateće pojave globalizacije.
|
|
Politička
dimenzija ... |
Politika se mora
boriti s velikim problemima. Globalizacija i natjecanje za pridobivanje
sjedišta vodećih tvrtki ograničavaju prostor za djelovanje nacionalnih
politika, jer se mnogi problemi sada mogu rješavati samo na internacionalnoj
razini, tj. globalno. Moraju se pronaći nove političke forme i arene.
Europske integracije se obilježavaju kao jedan od najuspješnijih odgovora na
izazove koje sa sobom donosi globalizacija.
Politika koja je i dalje organizirana teritorijalno, u sklopu nacionalnih
država, povlači se pred porastom internacionalno, tj. globalno organizirane
ekonomije. Slom socijalističkih sistema i prelazak na kapitalizam u
velikoj se mjeri dogodio upravo zbog toga.
Ali globalizacija nije kriva za sve ono što joj se stavlja na teret. Veoma
često političari taj pojam koriste kao krivca za sve ili kao oružje u
svakoj situaciji.
Ostali tekstovi:
|
[Autor: Ragnar Müller]
[Početak
stranice]
|
