|
| |
Pregled sekvenci
Osnovna cjelina 1: Što je globalizacija? (pokušaji
definiranja)
Osnovna cjelina 2:
Dimenzije globalizacije (multidimenzionalnost)
Osnovna cjelina 3:
Uzroci globalizacije (multikauzalnost)
Osnovna cjelina 4:
Posljedice globalizacije
Osnovna cjelina 5:
Prijedlozi rješenja: Global Governance
(globalna uprava)
Osnovna cjelina 1: Što je globalizacija?
Poteškoće s globalizacijom počinju već kod pokušaja određivanja
pojma
"globalizacija". Priznata i važeće definicija tog pojma ne postoji
ni u znanstvenoj ni u javnoj debati. U tablici koja slijedi pronaći
ćete nekoliko pokušaja da se rasvijetli i približi pojam "globalizacija".
|
Globalizacija je ... |
|
"... proces prevladavanja historijski nastalih
granica. Ona je, dakle, sinonim za eroziju (ne za nestajanje) suvereniteta
nacionalnih država i predstavlja 'odvajanje' tržišne ekonomije od moralnih
pravila i institucionaliziranih veza društva ..."
[Elmar Altvater]
|
"... intenziviranje društvenih veza
diljem svijeta, i to tako da veoma udaljena mjesta bivaju povezana u toj mjeri da
događaji u jednom mjestu mogu biti
uzrokom ili posljedicom događaja u nekom drugom, koje je stotinama kilometara
udaljeno, i obrnuto ...“
[Anthony Giddens] |
|
"... kvantitativno i kvalitativno
intenziviranje prekograničnih transakcija i istovremeno prostorno
proširivanje tih transakcija ..."
[Ulrich Menzel]
|
"... je najveća ekonomska i društvena promjena
još od industrijske revolucije ..."
[Dirk Messner (Mesner) / Franz Nuscheler] |
|
"... porast međusobne ovisnosti i integracije
različitih ekonomskih sistema na cijeloj zemaljskoj kugli
..."
[Meghnad Desai]
|
"... proces porasta veza između društava i
problema..."
[Johannes Varwick]
|
"... proces kojim se intenzivira konkurentnost
na tržištu ..."
[C. Christian von Weizsäcker]
|
"... pokretanje snaga svjetskog tržišta i
ekonomsko slabljenje država ..."
[Schumann / Martin]
|
|
"... postala pojam koji se veoma često
upotrebljava u političkim, publicističkim i privrednim debatama i
pritom s
jedne strane označava 'prijetnju', a s druge 'šansu' ..."
[Johannes Varwick]
|
"... socijalni proces
tijekom kojeg opada utjecaj
geografskog položaja (granica) na socijalni i kulturni angažman, a ljudi
postaju svjesni slabljenja tog utjecaja (...). Globalizacija ne implicira
homogenizaciju (...). Ona više implicira veću povezanost i
deteritorijalizaciju ...”
[Malcolm Waters]
|
"Dinamika globalizacije je određena ekonomskim
snagama, ali se njene najopsežnije posljedice osjete u području politike.“
[Klaus Müller] |
Kompleksnost teme "Globalizacija"
zahtijeva intenzivnu raspravu o pojmu. Tijekom te rasprave svakako je potrebno spomenuti i
prodiskutirati sljedeće točke:
 |
centralni aspekt "podizanja"
granica i posljedice po nacionalne države koje se vežu za taj proces
("erozija");
|
|
epohalna važnost koja se (analogno
procesu industrijalizacije) pripisuje procesu globalizacije;
|
|
pitanje je li riječ o novom
procesu ili je globalizacija postojala već i mnogo ranije i je li taj proces
samo ubrzan krajem osamdesetih godina (varijanta po kojoj je globalizacija samo
mit gotovo da više i ne postoji u debati);
|
|
razlikovanje između dva u osnovi
različita pristupa pojmu "globalizacija" - između užeg, ekonomskog
shvaćanja pojma (npr. Desaijeva ili Weizsäckerova definicija) s jedne i šireg,
socijalnog shvaćanja pojma (npr. Giddensova definicija) s druge strane;
|
|
elementi povezivanja iznad svih
razlika, prije svega centralna uloga koja se pojavljuje u gotovo svim pokušajima
definiranja globalizacije - međusobna povezanost i ovisnost.
|
Objašnjenja pokušaja definiranja pojma "globalizacija"
Ekonomska dimenzija ima, bez sumnje, veliko značenje i ona je jedan od važnih
uzroka i pokretača procesa globalizacije i u drugim područjima. Pri tome se ni u
kom slučaju ne smije zaboraviti da globalizacija obuhvaća mnogo više od rastuće
integracije svjetske ekonomije i da se zbog toga ne smije ograničiti na
ekonomske procese, što se često događa (vidi
Osnovna cjelina 2: Dimenzije globalizacije).
Mnoge različite znanstvene discipline (prije svega ekonomija, povijest, političke
znanosti i sociologija) imaju poteškoća u pronalaženju jedinstvene i općevažeće
definicije pojma "globalizacija". Međutim, to nas ne treba čuditi s obzirom na
to da je taj zadatak sličan odgovoru na pitanje koliki je kvadrat kruga.
Neki od kratkih citata koje smo imali priliku pročitati u tablici (vidi gore)
ukazuju na jedan veoma važan aspekt "podizanja" granica i na posljedice toga po
nacionalne države (Altvater). Naići ćemo i na shvaćanje globalizacije
u užem, ekonomskom smislu riječi (Desai, Weizsäcker). Epohalno značenje
pojma "globalizacija" povezuje se s epohalnim značenjem
industrijske revolucije (Messner/Nuscheler).
Varwick na jednoj meta-razini ukazuje na funkciju pojma "globalizacija" u javnoj
raspravi, što jasno ukazuje na to da se o globalizaciji ne može primjereno
govoriti a da se ne govori o tome na koji način se raspravlja o tom pojmu.
Više se puta spominje važnost međusobne zavisnosti, povezivanja i razmjene (Menzel, Desai, Giddens, Varwick).
Mnogi se pokušaji definiranja pojma "globalizacija" zadovoljavaju aspektom
"rastuće povezanosti" (Varwick, Menzel), što i nije baš kritičan aspekt, ali u najširoj mjeri označava sadržaj globalizacije.
Altvater i Schumann/Martin naglašavaju jednu od kritičnih točaka globalizacije -
osamostaljivanje ekonomije koju politika više ne može kontrolirati.
[Autor: Ragnar Müller]
[Početak
stranice]
|
