Socijalni jaz između Sjevera i Juga se povećava. Dok bogati postaju još bogatiji, povećava se sitomaštvo Trećeg svijeta. Zbog financijskih i ekonomskih kriza preko noći se ruši planska privreda i stotine hiljada radnika ostaju bez radnih mjesta.    

Siromaštvo se vratilo i u industrijske zemlje. I u industrijskim zemljama u posrasu su nesigurnost, razgraničenja i nepravednost. Sistem socijalne sigurnosti nestaje i prijeti mu privatizacija. Penzije, zdravlje i obrazovanje postaju roba kojom se trguje. 

Potkopava se demokratija je Global Players diktiraju smjer politike prijetnjama da će promijeniti sjedište svojih firmi. 

Nastaju nove nejednakosti među spolovima. Deregulacija tržišta rada i socijalna nejednakost sprovode se uz pomoć nedovoljnog i nejednakog plaćanja žena. Po ovom modelu se sprovodi globalna deregulacija tržišta rada čak i za muškarce zbog podržavanja pojave fleksibilnih "jeftinih poslova". 

Globalizacija je dovela do ogromnog porasta strukturalnog i seksističkog nasilja nad ženama. Primjer toga je transnacionalna trgovina ženama, djecom i bijelim robljem. Žrtve novih globaliziranih ratova su sve više žene i djeca.  

Kasni se sa rješenjima problema zagađivanja okoliša. Prirodni životni resursi uništavaju se logikom tržišta. 

Putem ekonomski moćne kulturne industrije se sputava kulturna raznolikost. Sugestivna snaga reklama i tržišnih marki sve više određuje vizuju svijeta i društvena načela. 

Hegemonijalni interesi i novi izvori priorodnih resursa (nafta i prirodni zemni gas) su razlozi zbog kojih bogate industrijske zemlje sprovode vojne planove i intervencije. Neoliberalna globalizacija je proizvela mnogo gubitnika i samo mali broj dobitnika. Zbog toga ona povoljno utiče na političku destabilizaciju i predstavlja razlog za upotrebu nasilja, vođenje ratova i povećanje terorizma. Ovo, opet, predstavlja opravdanje za globalno naoružavanje, militarizaciju i ukidanje demokratskih prava.

Attac kao dio vanparlamentarnog pokreta želi dati svoj doprinos sveobuhvatnoj demokratijzaciji društva.

Attac se zalaže za novi poredak u svjetskoj ekonomiji, u kojem će se bogatstvo jednako raspodijeliti i koristiti ekološki. 

Attac je sastavni dio antiratnog i mirovnog pokreta, jer prevedan svijet nije moguć bez mira. 

okončanje priprema za nove ratove, za okončanje ratova i za nenasilno prevazilaženje konflikata. Odbijamo militarizaciju venjske politike i korištenje vojnih snaga van granica države,

uvođenje poreza na međunarodne finansijske transakcije i upotrebu prihoda (ostvarenih na taj način) za projekte razvoja i zaštite životne okoline na internacionalnom nivou,  

zaključivanje poreskih oaza, regulaciju derivata i zabranu fondova u kojima postoje ili su moguće velike špekulacije,

uvođenje viskokih poreza na velike posjete i dobiti,

rješenja kriza dugovanja u zemljama u razvoju, završetak neoliberalnog prilagiođavanja struktura, kao i za ukidanje diktatura pomoću fer i transparentnih postupaka,

Svjetsku trgovinsku organizaciju čiji će prioritet biti zastupanje interesa zemalja u razvoju, socijalno ugroženih i zaštita okoliša,

međunarodne organizacije koje će služiti ostvarivanju gore poemenutih ciljeva, a ne interesima industrijskih zemalja, koncerna i korumpirane elite,

demokratsku i socijalno uređenu Evropu, koja se orijentiše prema potrebama ljudi i pokazuje solidarnost prema svim ostalim dijelovima svijeta. Odbijamo ograničenje prava demonstriranja, ograničenje slobode kretanja i prava na slobodno izražavanje mišljenja. Označavanje našeg pokreta kao kriminalnog stavljamo na teret neoliberalnoj globalizaciji,

demokratsku reformu javnih službi. Zalažemo se za ostvarivanje onog nivoa socijalne sigurnosti koji će svima omogućiti život dostojan čovjeka. Istupamo prtiv privatizacije jevnih usluga i zadataka javnog sektora, kao što je privatizacija zdravstva ili obrazovanja ili privatizacija firmi koje se bave snabdijevanjem vodom, kao što je nagoviješteno GATS-Sporazumom.

sistem solidarnih penzionih fondova,

prerspodjelu i ponovnu procjenu profita i neplaćenog rada u okviru međunarodne raspodjele rada, 

socijalno i ekološko organizovanje poljoprivrede. Odbijamo genetski modificirane proizvode.

regulisanje i ograničavanje moći transnacionalnih koncerna i stvaranje ekonomskih moćnika putem kartela i fuzija. Zalažemo se za veće poreze za proizvođače, raspodjelu plaća koje mogu osigurati egzistenciju, prava radnika, pravo uposlenika da uzmu učešća u odlučivanju, jednakopravnost, socijalne i ekološke standarde.