Osnovni kurs 4
Na gore Osnovni kurs 2 Osnovni kurs 3 Osnovni kurs 4 Osnovni kurs 5

 

ATTAC


 

Globalizacija

Osnovni kurs 4: Posljedice globalizacije

Globalizacija se tiče sviju nas. Jedan od ciljeva ovog Osnovnog kursa je pojašnjavanje ovog aspekta i naglašavanje značaja ove tematike. Pri tome glavnu ulogu igra trezvena procjena šansi i rizika, koja se distancira od kritika i pohvala.  

„Dinamika globalizacije određena je ekonmskim snagama, ali se posljedice te dinamike najviše osjete u oblasti politike“ (Klaus Müller (Miler)).

U javnoj debati o globalizaciji jedna od tema je i rasprava o posljedicama globalizacije tokom koje se koriste neke od riječi pomenutzih u gore predstavljenom dijagramu. Dijagram, svakako, ne obuhvata sve pojmove koji se dovode u vezu sa posljedicama globalizacije. Ovaj bi se odlomak mogao započeti izvodima iz aktuelnih  novinskih članaka ili tesktova koji se svakodnevno mogu naći na internetu. 

Važan aspekt pri preispitivanju pojmova koji se vežu za posljedice globalizacije čini Osnovni kurs 2 u okviru kojeg se postavlja pitanje koji aspekti iz različitih dimenzija pripadaju uz proces globalizacije, a koji ne. Analogno tome ovdje bi se moglo postaviti pitanje koji se aspekti imenovanih posljedica mogu povezati sa globalizacijom, a za koje uzroke treba tražiti negdje drugo.  

Tako, na primjer, za oblast socijalne politike postoje mnogobrojne, veoma različite analize, koje pod znak pitanja stavljaju uzročno-posljedični lanac "globalizacija > berzovna pozicija > društveni otpad" i pokušavaju objasniti u kojoj mjeri je oblast djelovanja nacionalnih država u socijalnoj politici zaista ograničena procesima globalizacije.

Objašnjenje posljedica

Iz teksta kojeg je osamdesetih godina objavio Daniel Bell (Bel) često je citirana rečenica da su nacionalne države premalene za velike i prevelike za male probleme. Globalni problemi kao što je efekat staklene bašte ne mogu se riješiti u okviru nacionalnih država isto kao ni lokalni problemi poput školstva.  

Posljedica toga je erozija nacionalne države. Ne može se reći da nacionalne države nestaju ili da postaju suvišne, kako sugerišu mnogi komentari, već je u pitanju upravo erozija. Nivoi na kojima se rješavaju problemi (unutar nacionalne države - lokalni nivo, ili van nacionalne države - međunarodni nivo) doprinose ovoj eroziju. Nekadašnje veoma čvrste teritorijalne granice, granice državne moći ili granice među narodima koji žive u dvije različite države postaju propusne. Iza sintagme erozija nacionalne države skriva se i veoma napredan projekat Evropske unije. U Evropskoj uniji su države prenijele svoje nadležnosti na supranacionalne organizacije, pa su čak napravile i monetarnu uniju. 

Ovi fenomeni nisu novi. Još u sedamdesetim godinama se govorilo o "međusobnoj zavisnosti", ali su se procesi ubrzali i kavlitativno i kvantitativno dostigli novu dimenziju. Ovo je novina koju je sa sobom donijela globalizacija.

Sve se to u jednakoj mjeri tiče aspekata koji su pomenuti u dijagramu (vidi gore). Uništavanje okoliša postojalo je kao i nepravedna raspodjela i prije globalizacije, ali je globalizacija zaoštrila ove probleme. Ovo su činjenice na koje ukazuje pokret kritičara globalizacije koji u posljednje vrijeme sve više dobiva na značaju (vidi stranicu "ATTAC"). Sa druge strane globalizacija stvara i preduslove da se za globalne probleme ne globalnom nivou pronadje odgovarajuće rješenje.  

Povećavanje konkurentne sposobnosti na globalnoj berzovnoj poziciji socijalnih usluga, a time i sniževanje doprinosa na plaće procijenjuje se sa ekonomskog nivoa kao puka potrebe, dok sindikati istovremeno upozoravaju da podstiče proces stvaranja "društvenog otpada".

Činjenica je da radnici u Indiji zarađuju manje nego u Evropi i da će to u nekoj doglednoj budućnosti i ostati tako. Međutim to preduzećima daje dovoljno prostora da prijete preseljenjem svojih fabrika u zemlje "jeftine radne snage". Ipak, ni ova na prvi pogled sasvim ja osnovu podataka o jeftinoj radnoj snazi, veliku ulogu pri tome igraju i drugi faktori, kao što su prisutnost i blizina tržišta na koje će se plasirati robe ili nivo obrazovanja radnika i uposlenika.

Globalizacija ne znači samo da se sve može sugdje bez problema proizvoditi. Globalizacija se može instrumentalizirati kao argument protiv prijetnji o preseljenju proizvodnje u zemlje "jeftine radne snage".

... dalje do Osnovnog kursa 5: Prijedlozi rješenja

[Autor: Ragnar Müller]

[Početak stranice]

 

Teme:  Ljudska prava  I  Uzori  I  Demokratija  I  Partije  I  Evropa  I  Globalizacija  I  Ujedinjene nacije  I  Održivi razvoj

Metode:    Politička didaktika    II    Pedagogija mira    II    Metode

     


Ovu online ponudu političkog obrazovanja razvila je agora-wissen, študgartsko društvo za političko opismenjavanje putem novih medija (GbR). Ukoliko imate pitanja ili nekih sugestija, molimo Vas da nam se obratite.