|
| |
Regionalizacija umjesto
globalizacije?
U sljedećem tekstu veoma značajnog istraživača mira i konflikata
Ernst-Otto Czempiel-a (Ersnt-Oto Čempil) iznešena je argumentacija da je
regionalizacija, a ne globalizacija oznaka ove epohe.
"Globalizacija je, čini se, riječ koja je obilježila 20. vijek. U svakom
slučaju, tu riječ danas čujemo i u svakodnevnom govoru. I zaista, cijeli svijet
je postao horizon iskustava jednog društva. Mediji šalju informacije širom
svijeta, sobraćajne veze su globalne, transnacionalne korporacije su prisutne u
mnogim zemljama svijeta. Globalizacija se upotrabljava i kao argument da bi se
objasnile promjene u politici i ekonomiji. Ona služi za insceniranje političkih
promjena.
Nešto detaljnije ispitivanje pojma "globalizacija" ne uspijeva odgovoriti na sve
kritike. Internacionalizacije svjetske ekonomije počela je još u 19. vijeku,
dakle, transnacionalne korporacije su se sredinom šezdesetih godina samo nešto
više razvile, ali to je proces koji je započeo mnogo ranije. One i dalje nisu
zastupljene širom svijeta. Njihovo djelovanje proteže se u veoma uskom pojasu od
Sjeverne amerike preko zapadne Evrope do jugoistočne Azije. Sjevernije i južnije
od tog pojasa sasvim se malo osjeti globalizacija. Više od polovine čovječanstva
mora da odvoji dva dana za putovanje da bi dospjeli do prvog telefonskog
aparata. Znači, pred svijetom stoji još dugačak put da bi se globalizirao u
ekonomskom smislu.
Postoje neki procesi koji su se proširili na cijeli svijet. Tu se ubraja
prijetnja nuklearnim naoruženjem koja je postojala tokom Hladnog rata. Upotreba
nuklearnog oružja bi imala dalekosežne posljedice za cijeli svijet, čak i moguće
uništenje života na Zemlji. Zagađenje zraka i vode tiče se cjelokupnog
čeovječanstva, jednako kao i klimatske promjene. Ovi se procesi ne bi smjeli
potcijenjivati, već ih moramo hvatiti veoma ozbiljno. Međutim, oni nisu dovoljni
da pojam "globalizacija" shvatimo kao oznaku ove epohe.
Pojam "globalizacija" sadrži i još jedno sistematsko značenje. Globalizacija ne
označava samo dalekosežnost procesa, već i njegove uzročno-posljedične veze.
Države su međusobno povezane. One nisu više izolirane i autonomne u
zadovoljavanju svojih političkih interesa. Jedne su od drugih ovisne i imaju
uticaj jedne na druge. Onaj ko govori o globalizaciji mora imati pred sovbom i
ovu međusobnu ovisnost. Ona je taista nešto novo što prije pedeset godina nije
postojalo ili se tek naziralo. Ali ni ova međusobna ovisnost nije sasvim
globalna. To pokazuje kriza svjetske eknomije u drugoj polovini devedesetih
godina. Njen uzrok je bio u jugoistočnoj Aziji, a posljedice su se osjetile u
industrijskim državama, mada ove države nisu u velikoj mjeri bile pogođene
njenim posljedicama. Ovakvo djelovanje je regionalno, ali ne i globalno.
Pojam "globalizacija" sasvim tačno, mada nedovoljno jasno označava da se
pozicija države dvostruko promijenila početkom 20. vijeka. Na državu utiče
međusobna zavisnost u toj mjeri da joj je omogućeno rješavanje problema samo u
slučaju da i druge države surađuju po tom pitanju. Država se vrlo tijesno mora
spojiti sa svojim susjedima. Ovaj proces se dešava prvenstveno regionalno. Zbog
toga je regionalizacija oznaka epohe, a ne globalizacija. Samo mali broj procesa
ima doista globalne razmjere: moguće uništenje atomskim oružjem, zagađenje zraka
i vode.
Istovremeno države u svijetu industrijskih zemalja preuzimaju društveni akteri.
Oni su se "oslobodili" kontrole svojih vlada i izgradili svoje sopstvene procese
djelovanja u međunarodnoj politici. Zahvaljujući suradnji sa partnerima u dugim
državama nastala je mreža društvenih interakcija, koje se djelotvorno
suprotstavljaju vladama. Akteri ovakve vrste nisu samo transnacionalne
korporacije, tu su i nevladine organizacije kao amnesty international ili OXFAM."
[aus: Ernst-Otto Czempiel, Regionalisierung
und Globalisierung – Herausforderungen der deutschen Außenpolitik; in:
Friedrich-Ebert-Stiftung, Akademie der politischen Bildung (Hg.), Globale
Politik für eine globale Welt – Das Vermächtnis von Willy Brandt, Bonn 1999, S.
24-25 und 30-31]
[Početak
stranice]
|
