|
| |
Osnovni kurs 2: Dimenzije globalizacije
|
Dimenzije se
usko povezane jedna sa drugom ...
|
Pri pravljenju
razlike između pet dimenzija globalizacije (kao što je prikazano na
dijagramu) važno je napomenuti da se te dimenzije ne mogu sasvim striktno
odvojiti jedna od druge. Tako se, na primjer, globalni problem zaštite
okoline ne može posmatrati odvojeno od dimenzije "ekonomija" niti odvojeno
od dimenzije "politika". Ova povezanost ne samo između aktera, već i između
oblasti predstavlja jednu od posebnosti globalizacije.
|
|
Veličina
presjeka i granice ... |
Različite
dimenzije prave presjeke različitih veličina sa "globalizacijom". Veoma je
bitno da se utvrdi šta sve spada u globalizaciju i da ekonomski procesi nisu
jedini iako ekonomska globalizacija predstavlja uzrok u globalizaciju ili da
baš sve nije u tolikoj mjeri određeno globalizacijom.
I globalizacija ima granice. Bitno je imati to na umu pri daljem
difernciranju pojma "globalizacija". S jedne strane radi se o veličini
presjeka, a sa druge strane potrebno je da se distanciramo od svakodnevne
upotrebe pojma "globalizacija" da bismo bili u mogućnosti vidjeti i granice
globalizacije (vidi stranicu
"Regionalizacija").
|
|
Ekonomska
dimenzija... |
Primjere za
različite dimenzije globalizacije možemo bez poteškoća pronaći u
svakodnevnoj štampi, s tim da ekomomska dimenzija uglavnom stoji u prvom
planu (ogroman porast trgovine, direktno investiranje, globalizacija
finansijskog tržišta, trensnacionalna, integrisana proizvodnja,
transnacionalna preduzeća, konkurencija za sjedište preduzeća u državama i
regijama, kraj nacionalnih ekomaija).
Často se naglašava da se ovi procesi pohrešno označavaju kao globalizacija,
jer se u biti radi o ekonomskoj povezanosti Sjeverne amerike, Evrope i
jugoistočne Azije, odnosno Japana - dakle, sve je ograničeno na tzv.
trijade. S tim u vezi se u diskusiju o globalizaciji uvodi i pojam tzv.
"trijadizacije" (vidi stranicu
"Trijadizacija").
|
|
Dimenzija
okoliša ...
 |
Globalni problemi
kao što su zagrijavanje zemljibe atmosfere, ozonske rupe, uništavanje
tropskih šuma najslikovitije predstavljaju globalizaciju, jer se ovjde
nedvojbeno radi o globalnim problemima, koji se moraju rješavati globalno.
Uprkos tome, čak i u oblasti zaštite okoliša postoje regionalni i lokalni
problemi - zagađenje rijeka.
Međusobna prostorna i vremenska zavisnost očituje se i u sljedećem primjeru:
sudbina i budući opstanak udaljenih, malih ostrvskih država, koje su se
priključile organizaciji AOSIS zavisi od ponašanja sviju nas, a posebno od
ponašanja ljudi u viskorazvijenim industrijskim državama, jer stalnim
porastom nivoa mora, koje je velikim dijelom prouzrokovano nemarnim
ponašanjem ljudi, ovim državama prijeti uništenje potopom.
Zato ne treba da čudi da je ovom problemu bila posvećana prva u redu
Svjetskih konferencija održanih
devedesetih godina, Konferencija u Riju 1992. godine.
|
|
Društvena
dimenzija ... |
Svijet postaje
"globalno selo", nova vrsta komunikacije (Chat, email) omogućavaju
stvaranje "društva" na velikim udaljenostima. Ovakva druženja stoje rame uz
rame sa tradicionalnim druženjem unutar porodice ili sa susjedima, ali ona
ne predstavljaju zamjenu za ovu tradicionalnu vrstu druženja.
|
|
Kulturalna
dimenzija... |
Produkcije iz Hollywood-a
(Holivud) se mogu vidjeti širom svijeta, prisutna je "amarikanizacija"
kulture, ali zbog toga ne nestaju lokalne i regionalne kulture. Upravo
suprotno: osvješćivanje ovih lokalnih i regionalnih kultura i njihovo
prezentiranje ubraja se u prateće pojeve globalizacije.
|
|
Politička
dimenzija ... |
Politika se mora
boriti sa velikim problemima. Globalizacija i natjecanje za pridobijanje
sjedišta vodećih firmi ograničavaju prostor za djelovanje nacionalnih
politika, jer se mnogi problemi sada mogu rješavati samo na internacionalnom
nivou, tj. globalno. Moraju se pronaći nove političke forme i arene.
Evropske integracije se obilježavaju kao jedan od najuspješnijih odgovora na
izazove koje sa sobom donosi globalizacija.
Politika koja je i dalje organizovana teritorijalno u okviru nacionalnih
država povlači se pred porastom internacionalno, tj. globalno organizirane
ekonomije. Slom socijalističkih sistema i prelazak na kapitalizam se u
velikoj mjeri desio upravo zbog toga.
Ali globalizacija nije kriva za sve ono što joj se stavlja na teret. Veoma
često političari ovaj pojam koriste kao krivca za sve ili kao oružje u
svakoj situaciji.
Ostali tekstovi:
|
[Autor: Ragnar Müller]
[Početak
stranice]
|
