Komunikacija

na gore Priča u slikama Scenario Pravila u konfliktu Komunikacija Posredovanje u konfliktima među učenicima

 


 

Pedagogija mira

Pravila za komunikaciju

Veoma detaljan odlomak na temu "Komunikacija - ključ za rešenje konflikta" naći ćete u okviru ovog Osnovnog kursa u delu "Rešavanje konflikta". U tom odlomku se, pored ostalog, tretiraju pravila za komunikaciju i jezik tela:

bullet... do odlomka "Komunikacija - ključ za rešenje konflikta"

Fer komunikacija i prevazilaženje konflikta po Thomas-u Gordon-u (Tomas Gordon)

Thomas Gordon, američki psiholog humanističke škole, poznat je po konceptima komunikacije pod nazivima "Porodična konferencija", "Konferencija nastavnika" i "Konferencija menadžera". Ovaj model razrađuje opšta pravila fer komunikacije i prevazilaženja konflikta. Međusobno poštovanje, razumevanje i suosećanje trebalo bi da omoguće prevazilaženje konflikta. Cilj je da se nauči na koji način mogu da se zastupaju sopstveni interesi bez narušavanja interesa drugih, te da se spreče frustracije i rezignacija. Potrebno je da se:

bulletobjasne svoje potrebe, osećaji, želje, očekivanja, da se objasni uticaj ponašanja drugih na mene, a ne da se analiziraju drugi;
bulletsaslušaju drugi sa suosećanjem i da se podrže u tome da jasno izraze svoja osećanja i želje;
bulletreše konflikti kreativno i na zadovoljstvo svih;
bulletrazvijaju savetodavne sposobnosti kako bi se drugima pomoglo pri rešavanju konflikta.

 

Važni aspekti fer komunikacije su:
 
bulletizražavati se jasno u ja-formi;
bulletsprečiti uvredljive poruke upućene suparniku;
bulletopisati problem i smetnje, a ne vrijeđati protivnika;
bulletaktivno slušati, prepoznati prepreke u komunikaciji i prevazići ih;
bulletizraziti svoja osećanja;
bulletne davati uputstva o tome kako bi drugi trebali da se ponašaju.

Pored uvežbavanja ovih pravila komunikacije potrebno je da se nauče i strategije rešavanja konflikta. Strategije fer komunikacije su:

bulletsuočavanje;
bulletrešenje konflikta po kojem svaka strana dobija;
bulletkonačan razgovor u kojem se strane slože oko rešenja.

Suočavanje je strategija koju svakodnevno koristimo. Često se desi da se ostvare sopstveni interesi - na uštrb drugih ili uz pomoć nekih osobnih poznanstava - ili da se ne ostvare sopstveni interesi i da i dalje osećamo nezadovoljstvo, jer se situacija koja nam ne odgovara nije promenila. Međutim, vodeći se principom fer komunikacije postoji i drugi način kako možemo da utičemo na druge, a da ne pokvarimo međusobne odnose.

Druga strategija je rešenje konflikta po kojem svaka strana dobija. Ova strategija je odgovarajuća za rešavanje složenih pitanja koja se tiču više osoba i kod kojih mora da se obrati pažnja na više različitih interesa. Ono što je veoma važno je da se proces rešavanja problema podeli na nekoliko koraka, i to: 

bulletobjašnavanje potreba;
bulletsakupljanje predloga i ideja za rešenje;
bulletocenjivanje predloga;
bulletodluka;
bulletplaniranje sprovođenja usvojenog rešenja, merenje uspeha.


Izražavanje u ja-formi

Izražavati se u ja-formi znači preuzeti odgovornost za ono što kažemo, tj. biti direktan i konkretan. Ne okrivljuje se suparnik (Ti ....!), već je težište komunikacije na delovanju njegovih radnji na mene. Izražavati se u ja-formi znači govoriti o sopstvenim shvatanjima situacije, sopstvenim željama, potrebama i interesima. Izražavanje u ja-formi sadrži autentičan stil govora, koji može da zvuči veoma neuverljivo, ako se izražavanje u ja-formi usvoji samo tehnokratski. Dakle, ovakav način izražavanja ne treba da se shvati kao tehnologija, već treba da se koristi s osećajem.

Treba da se izbegne sveobuhvatnost. Nepravilno je:

bullet

“Svi znamo da ...”

bullet

“Pa svi kažu ...”

bullet

“Ako razmislimo ...”

bullet

“Uvek je isto ...”

bullet

“Ti si sasvim ...”

Pravilno je:

bullet

“Želim da ...”

bullet

“Brinem se zbog ...”

bullet

“Kod mene to izaziva ...”

bullet

“Nisam siguran da li sam to dobro shvatio ...”

Potrebno je da se objasni uticaj ponašanja drugih na naše osećaje:

bullet

“Kad Vi to kažete / uradite ... to kod mene izaziva / ja se osjećam .... jer me to ..."
 

Treći način rešavanja konflikta tiče se ličnog nivoa. Tu se radi o rasvetljavanju problema razgovorom među partnerima koji su u veoma uskoj ličnoj vezi. Tokom ovog dijaloga imenuju se očekivanja, potrebe i želje i dogovaraju se rešenja.

Cilj ovakve obuke u oblasti komunikacije je pragmatično prenošenje humanističkog ponašanja i uvežbavanje osnovnih sposobnosti komuniciranja kako bismo jedni sa drugima mogli mirno da živimo (...). Kod Gordonovog modela posebna pažnja se poklanja izjašnjavanju u ja-formi (vidi tekst u okviru desno).

[Ausländerbeauftragte der Landeshauptstadt München (Hrsg.): Konflikte lösen – der Gewalt vorbeugen. München 1995, S. 25]

[Početak stranice]

 

Teme:  Ljudska prava  I  Uzori  I  Demokratija  I  Partije  I  Evropa  I  Globalizacija  I  Ujedinjene nacije  I  Održivi razvoj

Metode:    Politička didaktika    II    Pedagogija mira    II    Metode

     

Ovu online ponudu političkog obrazovanja razvila je agora-wissen, študgartsko društvo za političko opismenjavanje putem novih medija (GbR). Ukoliko imate pitanja ili nekih sugestija, molimo Vas da nam se obratite.