|
| |
Pravila za komunikaciju
Veoma detaljan odlomak na temu "Komunikacija - ključ za rešenje konflikta"
naći ćete u okviru ovog Osnovnog kursa u delu "Rešavanje konflikta". U tom
odlomku se, pored ostalog, tretiraju pravila za komunikaciju i jezik tela:
Fer komunikacija i
prevazilaženje konflikta po
Thomas-u Gordon-u (Tomas Gordon)
Thomas Gordon, američki psiholog humanističke škole, poznat je po konceptima
komunikacije pod nazivima "Porodična konferencija", "Konferencija nastavnika" i
"Konferencija menadžera". Ovaj model razrađuje opšta pravila fer komunikacije i
prevazilaženja konflikta. Međusobno poštovanje, razumevanje i suosećanje
trebalo bi da omoguće prevazilaženje konflikta. Cilj je da se nauči na koji
način mogu da se zastupaju sopstveni interesi bez narušavanja interesa drugih, te
da se spreče frustracije i rezignacija. Potrebno je da se:
 | objasne svoje potrebe,
osećaji, želje, očekivanja, da se objasni uticaj ponašanja drugih na mene, a ne
da se analiziraju drugi; |
 | saslušaju drugi sa
suosećanjem i da se podrže u tome da jasno izraze svoja osećanja i želje; |
 | reše konflikti
kreativno i na zadovoljstvo svih; |
 | razvijaju savetodavne
sposobnosti kako bi se drugima pomoglo pri rešavanju konflikta.
|
Važni aspekti fer komunikacije su:
 | izražavati se jasno u
ja-formi; |
 | sprečiti
uvredljive poruke upućene suparniku;
|
 | opisati problem i
smetnje, a ne vrijeđati protivnika; |
 | aktivno slušati,
prepoznati prepreke u komunikaciji i prevazići ih;
|
 | izraziti svoja
osećanja; |
 | ne davati uputstva o
tome kako bi drugi trebali da se ponašaju. |
Pored uvežbavanja ovih
pravila komunikacije potrebno je da se nauče i strategije rešavanja konflikta.
Strategije fer komunikacije su:
 | suočavanje; |
 | rešenje konflikta po
kojem svaka strana dobija; |
 | konačan razgovor u
kojem se strane slože oko rešenja. |
Suočavanje je strategija koju svakodnevno koristimo.
Često se desi da se ostvare sopstveni interesi - na uštrb drugih ili uz
pomoć
nekih osobnih poznanstava - ili da se ne ostvare sopstveni interesi i da i
dalje osećamo nezadovoljstvo, jer se situacija koja nam ne odgovara nije
promenila. Međutim, vodeći se principom fer komunikacije postoji i
drugi
način kako možemo da utičemo na druge, a da ne pokvarimo međusobne odnose.
Druga strategija je rešenje konflikta po kojem svaka strana dobija.
Ova strategija je odgovarajuća za rešavanje složenih pitanja koja se tiču
više osoba i kod kojih mora da se obrati pažnja na više različitih interesa.
Ono što je veoma važno je da se proces rešavanja problema podeli na
nekoliko koraka, i to:
 | objašnavanje potreba; |
 | sakupljanje
predloga i ideja za rešenje; |
 | ocenjivanje
predloga; |
 | odluka; |
 | planiranje
sprovođenja usvojenog rešenja, merenje uspeha. |
|
|
Izražavanje u ja-formi
Izražavati se u ja-formi znači preuzeti odgovornost za ono što kažemo,
tj. biti direktan i konkretan. Ne okrivljuje se suparnik (Ti ....!),
već je težište komunikacije na delovanju njegovih radnji na mene.
Izražavati se u ja-formi znači govoriti o sopstvenim shvatanjima
situacije, sopstvenim željama, potrebama i interesima. Izražavanje u
ja-formi sadrži autentičan stil govora, koji može da zvuči veoma
neuverljivo, ako se izražavanje u ja-formi usvoji samo tehnokratski.
Dakle, ovakav način izražavanja ne treba da se shvati kao
tehnologija, već treba da se koristi s osećajem.
Treba da se izbegne sveobuhvatnost. Nepravilno je:
 |
“Svi znamo da ...” |
 |
“Pa svi kažu ...” |
 |
“Ako
razmislimo ...” |
 |
“Uvek je isto ...” |
 |
“Ti si sasvim ...” |
Pravilno je:
 |
“Želim da ...” |
 |
“Brinem se
zbog ...” |
 |
“Kod mene to
izaziva ...” |
 |
“Nisam siguran
da li sam to dobro shvatio ...” |
Potrebno je
da se objasni uticaj ponašanja drugih na naše osećaje:
 |
“Kad Vi to
kažete / uradite ... to kod mene izaziva / ja se osjećam .... jer me
to ..."
|
|
|
Treći način rešavanja
konflikta tiče se ličnog nivoa. Tu se radi o rasvetljavanju problema
razgovorom među partnerima koji su u veoma uskoj ličnoj vezi. Tokom ovog
dijaloga imenuju se očekivanja, potrebe i želje i dogovaraju se rešenja.
Cilj ovakve obuke u oblasti komunikacije je pragmatično prenošenje
humanističkog ponašanja i uvežbavanje osnovnih sposobnosti komuniciranja kako
bismo jedni sa drugima mogli mirno da živimo
(...). Kod Gordonovog modela posebna pažnja se poklanja izjašnjavanju u ja-formi
(vidi tekst u okviru desno).
[Ausländerbeauftragte der Landeshauptstadt München
(Hrsg.): Konflikte lösen – der Gewalt vorbeugen. München 1995, S. 25]
[Početak
stranice]
|