Eskalacija

na gore Eskalacija Santa leda

 


 

Pedagogija mira

Eskalacija konflikata

Eskalacija konflikata je veoma opasna jer:
 
bulletkonflikti mogu da izmaknu kontroli,
 
bulletnakon toga na raspolaganju stoji veoma malo načina alternativnog delovanja,
 
bulletsila i nasilje se uvodi kao način delovanja,
 
bulletna prvom mestu više ne stoji potraga za zajedničkim rešenjem, već pobeda i poraz koji treba da se nanesu suparniku,
 
bulletdolazi do personifikacije konflikta,
 
bulletemocije pobeđuju nad zdravim razumom,
 
bulletuništavanje postaje osnovni cilj delovanja.

Friedrich Glasl (Fridrih Glasl) definisao je devet stepenica eskalacije konflikta koje opisuju dinamiku konflikta (vidi desno).

Zato je prilikom konstruktivnog prevazilaženja konflikta osnovni zadatak postavljanje uslova za smirivanje konflikta. Potrebno je za svaki stepen eskalacije da se pronađu načini delovanja i odgovori koji ograničavaju ili potpuno isključuju upotrebu nasilja i imaju za cilj saradnju i pregovore. Da bi se ovo postiglo veoma su važni realno shvatanje konflikta, ali i svesno razmišljanje i planiranje svakog narednog koraka.

[Autor: Günther Gugel, Institut za Pedagogiju mira Tübingen; Redakcija: Ragnar Müller]


Devet stepenica eskalacije koflikta po Friedrich-u Glasl-u

1. Okoštavanje: Stanovišta se učvršćuju i sve se više definišu suprotnosti. Svest o sukobu koji predstoji drži aktere u grču. Još uvek postoji nada da sukob može da se reši pregovorima. Još uvek ne postoje isključive pozicije.

2. Debata: Dešava se polarizacija razmišljanja, osećaja i htenja. Nastaje način razmišljanja koji nazivamo "crno-beli", a razmišlja se u kategorijama "da se nametne svoje mišljenje ili da se dopusti da nam tuđe bude nametnuto".

3. Akcije: Sve više značenja pridaje se izjavi da "priča više ne pomaže" i pristupa se strategiji "da se dovede suparnika pred svršen čin". Strane u konfliktu više ne osećaju međusobnu empatiju, raste opasnost od pogrešne interpretacije postupaka druge strane.

4. Koalicije: Stereotipi i klišei dobijaju na značenju. Partije manevrišu jedna protiv druge. Obe strane pokušavaju da osvoje što više simpatizera i pristalica.

5. Gubitak "dobrog glasa": Dolazi do javnih i direktnih (zabranjenih) sukoba koji imaju za cilj prikazivanje suprotne strane u lošem svetlu.

6. Strategija pretnji: Povećavaju se međusobne pretnje. Postavljanjem ultimatuma ubrzava se eskalacija konflikta.

7. Ograničene akcije s ciljem uništenja: Suprotna strana se više ne posmatra kao ljudsko biće. Planiraju se i sprovode ograničene akcije s ciljem uništenja. Izvrću se vrednosti: relativno mala šteta koja se pretrpi označava se kao sopstvena pobjeda.

8. Rasprskavanje: Uništenje neprijateljskog sistema se posmatra kao cilj.

9. Zajedno u ponor: Dolazi do totalne konfrontacije bez mogućnosti povratka. Kao jedini cilj se prihvata uništenje protivnika, pa čak i ako je cena tog uništenja samouništenje.

[Friedrich Glasl: Konfliktmanagement. Ein Handbuch für Führungskräfte und Berater. 2. Aufl., Bern/Stuttgart 1992]

 

[Početak stranice]

 

Teme:  Ljudska prava  I  Uzori  I  Demokratija  I  Partije  I  Evropa  I  Globalizacija  I  Ujedinjene nacije  I  Održivi razvoj

Metode:    Politička didaktika    II    Pedagogija mira    II    Metode

     

Ovu online ponudu političkog obrazovanja razvila je agora-wissen, študgartsko društvo za političko opismenjavanje putem novih medija (GbR). Ukoliko imate pitanja ili nekih sugestija, molimo Vas da nam se obratite.