|
Lopte iz Pakistana
Povodom Europskog prvenstva u nogometu koje se 2004. godine
održalo u Portugalu te Svjetskog prvenstva u nogometu koje će se 2006.
godine održati u Njemačkoj ponovno su u središtu pozornosti javnosti "fer
proizvedene lopte." Pod sloganom "Plati fer - igraj fer" u
razdoblju između Europskog i Svjetskog prvenstva održavaju se mnogobrojne akcije.
To
je odlična prilika da se skrene pozornost na fer trgovinu.
Iako su se vodeći proizvođači lopti potpisivanjem tzv.
Atlanta sporazuma obavezali da u proizvodnji lopti neće koristiti prisilan
rad djece uz male ili nikakve nadnice, taj sporazum obuhvaća samo lopte
koje se koriste za utakmice. Reklamne lopte i lopte-igračke nisu uključene u
taj sporazum, a time je, naravno, ostavljano mnogo prostora za
iskorištavanje djece kao radne snage.
Fer trgovina bi uz sportske lopte trebala uključiti i
lopte-igračke i reklamne lopte, koje sve češće dolaze iz Kine, zemlje
koja je priznala Konvenciju
Međunarodnih radnih
organizacija (ILO). U tu konvenciju spada, na
primjer, i zabrana prisilnog rada djece.
Fer proizvedene lopte
"Gepa-lopte" proizvode se u
pakistanskom privatnom preduzeću "Talon Sports",
i to po kriterijima fer proizvodnje i trgovine. Cijena tih lopti je u
prosjeku 1,15 eura veća od cijene drugih lopti, a taj prihod se upućuje u
Fondaciju Talon
Fair Trade Society.
Sjedište u toj fondaciji imaju predstavnici tvrtke Talon i
domaće nevladine organizacije. Oni koji šiju lopte dobivaju, ovisno o
kvaliteti lopte, od 20 do 60 posto od njene vrijednosti. Dobitak od ovog
posla je proračunat tako da bi dvije odrasle osobe za osmosatni dnevni rad
mogle zaraditi minimalnu mjesečnu plaću.
Na zamolbu Gepae poslovi šivanja
lopti se više dodjeljuju ženama da bi se potpomogla njihova ekonomska
nezavisnost. Osim toga, Fondacija vodi računa o mnogobrojnim programima za
radnike koji rade na šivanju lopti. Tako je, na primjer, ponudlila
školovanje za djecu svojih radnika u dva centra pa se radnici ne moraju
brinuti o tome gdje i s kim će ostaviti djecu tijekom radnog dana. U ovim
centrima djeca se pripremaju za školu i školuju dok njihovi roditelji rade.
Fondacija daje kredite za osamostaljivanje svojih radnika
(npr. za otvaranje prodavnica mješovite robe). Od 1998. godine 280 radnika
uzelo je i otplatilo kredite. Veoma je važan i centar za zdravstvenu
zaštitu koji intenzivno koriste radnici i njihove obitelji. Neke od usluga
koje ovi centri pružaju su besplatna zdravstvena zaštita, besplatni lijekovi
i preuzimanje troškova ako se pacijent mora uputiti na liječenje u neku
drugu kliniku.
(Uspješna) povijest "fer lopti"
Nogomentna kampanja počela je 1998. godine. Od tada je
Gepa proizvela oko 239.000 lopti pod svojim okriljem.
Više od 91.000 tih lopti otišlo je u europske
organizacije za fer proizvodnju i trgovinu loptama i prodano drugim
partnerima (npr. "Kruh za cijeli svijet").
Iako se nešto većom konačnom cijenom ovih lopti može postići
mnogo u gore već spomenutim aktivnostima Fondacije, udio od jedan posto u
ukupnoj proizvodnji lopti na svijetu je dosta mali. Što je veći broj ovih
lopti koje se koriste, to se više može učiniti za radnike koji ih prave.
Da bi ponudila što veći asortiman, Gepa u svom programu ima i
lopte s pečatima IMS (međunarodni standard lopti za utakmice) i Fife. Obje
vrste lopti su tako kvalitetne da ispunjavaju standarde za nacionalne i međunarodne
utakmice.
[Barbara Schimmelpfennig / Brigitte
Frommeyer, gepa Fair
Handelshaus] |

Fer proizvodnja i trgovina znači:
 |
Dijalog
o razvojnim ciljevima |
 |
Partnerski dogovori u zajedničkim projektima |
 |
Plaćanje fer cijena, pokrivanje troškova proizvodnje i životnih troškova
poizvođača te dovoljno novca za razvojne zadatke |
 |
Dogovori o plaćanju unaprijed |
 |
Dugoročne veze i ugovori |
 |
Savjetovanja pri razradi novih proizvoda i razvoju izvoza |
 |
Unapređenje biološke poljoprivrede |

Više informacija naći ćete na adresi:
http://www.fairtradefederation.com/
|
A bez fer trgovine?
"Na podu krojačke radionice sjede pakistanske žene i muškarci
i ručno šiju jednu za drugom nogometne lopte. Diljem svijeta igra se
milijunima jeftinih lopti iz Azije, jer se za njihovu proizvodnju plaća
minimalna cijena.
U kineskim i nikaragvanskim tvornicama žene šivaju sportske dresove za plaću manju od 20 centi po satu, njihov radni
dan
traje ponekad deset, dvanaest ili čak i više sati. U jednoj
indonezijskoj tvrtki u kojoj se proizvode sportski artikli, zaposleni
koji su htjeli organizirati radnički sindikat su pod stalnim pritiskom
i prismotrom nadređenih.
Šefovi u jednoj tvrtki u Hondurasu svojim su radnicima
točno propisali koliko minuta smije trajati odlazak u WC. Vrhunac
nepoštivanja radnika je u jednoj salvadorskoj tvrtki - radnici i uz
prekovremene radne sate ne zarede više od 180 eura mjesečno, a
cijela tvrtka, pa čak i WC-i, opremljeni su kamerama koji ih snimaju
na radnom mjestu.
Takve su scene nepoznate akterima na nogometnim i
atletskim stadionima, a ipak su nogometne lopte, sportske cipele i
sportska odjeća vrlo usko povezani sa zemljama u razvoju i lošim
uvjetima proizvodnje.“
[Karl-Otto Sander, in: Das
Parlament 52/2003, S. 14]
|
|