|
| |
Osnovni
cjelina 5:
Pedagogija mira i fer-plej
|
""Fair-play
ne označava samo poštivanje dogovorenih pravila igre, taj pojam mnogo više
upućuje na držanje sportaša: poštivanje protivnika i očuvanje prihičkog i
fizičkog dostojanstva. Onaj sportaš koji se može staviti u poziciju svog
protivnika, ponaša se fer." (Izvod iz Deklaracije Međunarodnog
komiteta fair-playa")
Sport može biti idelana "životna škola" jer prenosi sposobnosti i životne
vrijednosti. Zato je sport jedno od važnih područja u pedagogiji mira. Fer
ponašanje kao ključna sposobnost može se veoma dobro naučiti i uvježbati kroz
sport i u sportu. Sljedeći tekst daje nam kratki pregled mogućnosti u kojima se
sport i fair-play mogu upotrijebiti u mirovno-pedagoške svrhe. Pojedinačni
aspekti kojima se bavi tekst obrađeni su detaljnije na posebnim stranicama u
ovoj Osnovnoj cjelini:
 |
Fair-play:
Definicija, principi i pravila; fer proizvedene lopte za nogomet, uvjeti rada u
proizvodnim pogonima sportskih artikala
|
|
Sport i prevencija
nasilja:
Medijacija u nogometu
|
|
Primjeri iz prakse:
Igre u ponoć - Košarka za suzbijanje nasilja, Nogomet na ulici za mir,
Olimpijske igre u ratom zahvaćenim područjima
|
|
Ujedinjeni
narodi u sportu
vide važan instrumen za postizanje
ciljeva ovog
tisućljeća, jer se kroz sport prenose sljedeće vještine, sposobnosti i
vrijednosti:
Vještine i
sposobnosti
|
Sposobnost suradnje |
|
Vještina
komuniciranja |
|
Poštivanje
dogovorenih pravila |
|
Konstruktivno
prevladavanje konflikta |
|
Razumijevanje |
|
Odnos prema drugima |
|
Kvaliteta vođe |
| Poštivanje
drugih |
|
Procjena doprinosa |
|
Sposobnost pobjede |
|
Sposobnost poraza |
|
Planiranje natjecanja |
Vrijednosti
|
Fair-play |
|
Dijeliti |
|
Osjećaj vlastite
vrijednosti |
|
Povjerenje |
|
Pouzdanost |
|
Osjećaj
samopoštivanja |
|
Tolerancija |
|
Neuništivost |
|
Timski rad |
|
Disciplina |
|
Povjerenje |
[Sport for Development and Peace. Towards Achieving the Millenium
Development Goals. Report from the United Nations Inter-Agency Task Force on
Sport for Development and Peace. United Nations, 2003 -
http://www.un.org/themes/sport/task.htm]
|
Sport u radu s izbjeglicama, u
razvojnom radu i prilikom pomirenja dviju grupa
|
"Ako je netko aktivan
u sportu, on neće počiniti genocid" - jednostavna je rečenica koju je
izgovorila djevojčica koja je u građanskom ratu u Ruandi 1994. godine
preživjela strahote. Četiri godine kasnije ona je sudionica u obrazovnom
programu Vlade i Olimpijskog komiteta Ruande. Zamišljeno
je da se u tom programu što više mladih koji su zainteresirani za sport izobrazuju kao
odbojkaški treneri. Njihovo obrazovanje treba poslužiti tome da se što više
djece uključi u sportske programe putem kojih bi trebali prevladati ratne
traume, unapređujući sportski i timski duh.
Sportske manifestacije se sve češće koriste po završetku nasilnog konflikta kao
sredstvo pomirenja. Sport se pokazao izuzetno uspješnim sredstvom za
okupljanje ljudi kod etno-političkih sukoba. Kroz sport se uspijeva
isposlovati prilika da se pripadnici različitih struja ili političkih
stranaka susretnu i upoznaju. Ponekad se takvi sportski susreti održavaju na
"neutralnom" terenu - u inozemstvu.
|
|
 |
Da bi se postigla
bilo kakva ravnoteža i da bi im se dala barem kratkoročna perspektiva,
milijuni se izbjeglica, koji žive u barakama i izbjegličkim kampovima i koji su ovisni
o
pomoći izvana, bave hrvanjem. "Sport i kvalitetno provedeno slobodno
vrijeme iznimno su važni za svu djecu. Kod izbjegličke djece oni su
nezamjenjivi, kako bi im se na taj način nadoknadio barem dio izgubljenog
djetinstva", kaže Sadako Ogata, visoka povjerenca UN-ove organizacije za izbjeglice UNHCR. Još od 1998. godine UN-ove
organizacije se bave jednim izbjegličkim kampom u Tanzaniji u kojem je
smješteno više od 20.800 izbjeglica - djece i mladih. U ovakvim slučajevima
UNHCR se obraća nacionalnim i međunarodnim sportskim savjetima za pomoć,
a iz toga se rađaju uspješne i zanimljive kooperacije. |
Nevladine organizacije, kao što je
"Kruh za cijeli svijet", podržavaju projekte samopomoći u cijelom svijetu kod
kojih važnu ulogu igra sport. Projektni partneri u Africi, Aziji, Južnoj Americi
ili u istočnoj Europi znaju da se sportom može izgraditi bolje samopouzdanje i
da se može prevladati socijalni jaz. Sportske manifestacije nude mogućnost
integracije djece koja žive na ulici i prenose vještine i sposobnosti koje su
kasnije mogu iskoristiti i u poslovnom životu.
Sport i prevencija nasilja
Ipak, sport ne daje samo svoj doprinos tijekom kriza ili u kriznim područjima.
Doprinos sporta izgradnji i unapređenju civilnog društva je mnogo širi. Kao
što nam je poznato, čak ni stvarna demokratska društva nisu zaštićena od
izbijanja konflikata ili upotrebe sile. Izvrsni izještaji o doprinosu sporta prevenciji nasilja dolaze iz SAD-a.
 |
"Igre u ponoć"
postale su simbol za prevenciju nasilja i suzbijanje porasta stope
kriminala. Košarkaškim utakmicama koje se održavaju između 22.00 i 02.00
sata mlade se Amerikance štiti od upotrebe droga i nasilja
te od skretanja na put kriminala.
Nakon prve inicijative iz 1986. godine u SAD-u se uz National Basketball Association
League - NBA
(Nacionalna košarkaška liga) formirala i Ponoćna košarkaška liga (Midnight Basketball
League - MBL). U toj ligi nastupa oko 10.000 mladih sportaša. Većina igrača u MBL ligi su Afroamerikanci -
to znači da potječu iz najmnogobrojnijh obitelji siromašnih četvrti
američkih gradova. |
Igrači u toj ligi ne zarađuju
novac, a obavezni su prije početka svakog meča prisustovati jednom razgovoru.
U tim se razgovorima obrađuju različite teme, kao na primjer intervjui za novi posao,
odnos prema novcu, rješenja za konfliktne situacije, vlastite inicijative,
zaštita od HIV-infekcija i side, alkohol, droge i sl. Garry A. Sailes, profesor sportske sociologije na
Sveučilištu u Indijani, kaže: "Mladima iz siromašnih četvrti
MBL liga ne nudi samo mogućnost da igraju košarku, već i da pronađu svoj
identitet i dobiju sigurnost i samopouzdanje."
U međuvremenu su se "Igre u ponoć" razvile i u Njemačkoj. Organizatori
takvih igara su uglavnom lokalne zajednice u suradnji s policijom. Dominik Hermle,
jedan od organizatora Igara u ponoć u Stuttgartu, kaže: "Našim projektom
pokušavamo suzbiti probleme mladih kao što su kriminal, siromaštvo,
ovisnost o drogi i nezaposlenost. Sportom se ti problemi ne mogu riješiti, ali
sport može pridonijeti njihovom rješavanju. Kroz sport se može pozitivno utjecati
na druga područja života, može pomoći da se razgradi akumulirana agresija,
poveća samopouzdanje, stekne tolerantnost prema drugima i preuzme
odgovornosti. Mladi u Stuttgartu su sa zadovoljstvom prihvatili ovu ponudu."
"Igre u ponoć" su samo jedan dio spektakularne ponude sportskih aktivnosti kada
se radi o području "sport i prevencija nasilja". U mnogim dokumentima koji se
objavljuju već se mogu pročitati tvrdnje da se kroz područje sporta na primjerima
može učiti kako bi se trebalo fer ponašati prema drugima i kako se konflikti
mogu prevladati konstruktivno.
Fair-play u jednom svijetu
 |
Znanstveni sportski
radnik Ommo Grupe piše: "Olimpijski sport uz princip doprinosa fer
ponašanju karakterizira i njegovanje mnoštva sportova. Ta se raznolikost mora
njegovati i zbog multikulturalnog svijeta koji je danas povezan duhom Olimpijade. Olimpijske vrijednosti koje se tiču očuvanja mira potpuno
odgovaraju ovoj raznolikosti, tu treba naglasiti međusobno poštivanje i
multikulturalnost. Naravno, sve to nije dovoljno da bi se riješili
konflikti, ali sport nam nudi modele pomoću kojih možemo pokušati
prevladati konflikte. Preduvjet olimpijskog sporta je prihvaćanje drugog i
drukčijeg, a to se ostvaruje ako se on usmjerava protiv diskriminacije druge
rase, religije i spola." |
Fer se ponašati
znači
pridržavati se dogovorenih pravila, odustati od nepravedno stečenih prednosti,
imati jednake šanse, obzirno se ponašati, poštivati protivnika i prihvaćati
drukčije. Fer ponašanje kao sportsko i moralno držanje je ugroženo u današnjem
svijetu, i to ne samo u sportu, nego u svim područjima društva. Istodobno
nam pravila fer ponašanja nude izuzetne mogućnosti prema kojima bi se trebalo
orijentirati u današnjem svijetu punom natjecateljskog duha.
[Uli Jäger, Institut za pedagogiju mira
Tübingen.]
Ostali tekstovi u sklopu Osnovne cjeline 5 bave se sljedećim temama:
[Početak
stranice]
|
