Posredovanje u konfliktima među učenicima

Uvodni tekst na temu "Medijacija" naći ćete u sklopu ove Osnovne cjeline u dijelu "Rješavanje konflikta" (do stranice "Medijacija"). I u tom tekstu se djelomično tretira tema "Posredovanje u konfliktima među učenicima" i model "Učenici - konflikt - izgladiti konflikt". Ovaj tekst nešto detaljnije pojašnjava tu metodu (... do stranice  "Izgladiti konflikt").


Program "Učenici - konflikt - izgladiti konflikt"

Izgladiti konflikt uz pomoć učenika znači da oni sami preuzimaju odgovornost za svoje životno okruženje. Ovaj model sastoji se od četiri dijela: Uvod - Objašnjenja - Rješenje - Dogovor.


I. Uvod

1. Pozdrav: Medijator se predstavi i zamoli ostale sudionike da se predstave.

2. Pojasniti ciljeve: Objasni se cilj razgovora kojim se pokušava izgladiti konflikt. Sukobljane strane trebaju samostalno potražiti rješenja koja će ih zadovoljiti. Medijator nudi svoju pomoć tijekom ovog procesa.

3. Imenuju se osnovni principi: Medijator jamči da je neutralan.

4. Objasni se proces tijekom kojeg se pokušava izgladiti konflikt: Medijator objašnjava sljedeće korake procesa:

5. Objasne se pravila razgovora: Medijator objašnjava najvažnija pravila kojih se obje strane moraju pridržavati tijekom razgovora:

Medijator bi trebalo dobiti potvrdu od sudionika u razgovoru da:

6. Dogovori se početak razgovora: Dogovori se tko će prvi izložiti svoje viđenje konflikta. Ako se konfliktne strane ne dogovore o tome tko bi prvi trebalo izložiti svoje stajalište, onda medijator određuje koja strana počinje prva.

[Početak stranice]

II. Objašnjenja

1. Izvještaji: Konfliktne strane jedna po jedna iznose svoje viđenje konflikta i trenutačnu situaciju.

2. Sažetak: Medijator ponavlja najvažnije točke izlaganja obje strane i napravi sažetak predstavljene konfliktne situacije.

3. Pitanja: Ako je moguće, potrebno je da se u igru uvedu emocije i motivi sukobljenih strana koji su vezani za konkretan konflikt.
"Zašto si ...?"
"Što si mislio kada si ...?"

4. Izraziti osjećaje: S obzirom na to da je veoma korisno, ali i neophodno za nastavak procesa, izraziti emocije, medijator pita za emotivno stanje i raspoloženje konfliktnih strana nakon iznošenja njihovih viđenja konflikta. To je na neki način i pitanje koje otkriva odnos sukobljenih strana prema onome što su upravo čuli od svog suparnika.
"Vjerojatno ćemo napraviti korak naprijed, ako mi sada možete reći kako se osjećate nakon ovoga što ste čuli."

5. Izraziti udio u konfliktu: Razgovor o udjelu u konfliktu može se lakše voditi ako se spriječe međusobna vrijeđanja.
"Možeš li reći kako si ti i u kojoj mjeri pridonio nastanku i razvijanju konflikta?"
"Možda nečim što si rekao, možda zbog smijeha u nekoj određenoj situaciji, prijetnji ili slično?"
"Molim vas da ne mislite samo na materijalnu štetu."

6. Prelazak: Na kraju ove faze postoji mogućnost da se opet postavi pitanje o tome kako se konfliktne strane osjećaju nakon onoga što su čule. Najvažnije točke trebao bi sažeti medijator u svom izlaganju. Nakon toga sudionicima treba skrenuti pažnju na sljedeći korak - potragu za rješenjima.
"Sada trebate razmisliti kako se može popraviti nanesena šteta i kako bi se vaš odnos mogao poboljšati u budućnosti.”

Uputa: U ovoj fazi postoji mogućnost da eventualno bude neophodno organiziranje pojedinačnih razgovora sa stranama u konfliktu, na primjer kada:

Medijator treba prekinuti razgovor svaki put kada se stekne dojam da sukobljene strane u tom trenutku ne mogu pronaći nikakvo zajedničko rješenje. U ovakvim slučajevima medijator bi trebalo:

[Početak stranice]

III. Rješenja

1. Razmisliti o mogućim rješenjima: Strane u konfliktu sakupljaju prijedloge rješenja. Svaka strana zapisuje svoje prijedloge.
"Razmislite o tome što ste vi osobno spremni učiniti i što očekujete od druge strane."

2. Zapisati moguća rješenja: Svi prijedlozi rješenja se pročitaju i saslušaju. Medijator ih zapisuje na odvojene kartice.

3. Odabrati rješenja: Prijedlozi rješenja se zajednički ocjenjuju. Dobri prijedlozi su: realni, ujednačeni i jasni!
"Koji je prijedlog najbolji? Postoji li mogućnost da kombiniramo dva ili više prijedloga?"

4. Dogovoriti se oko rješenja: Mogući dogovori se ponude usmeno i diskutira se o tome da li se sukobljene strane slažu s njima.

[Početak stranice]

IV. Dogovor

1. Zapisati dogovor: Napravi se pismeni zapis dogovora. Rješenje mora biti jasno formulirano: tko će kad i što učiniti da bi se prevladao konflikt i nadoknadila šteta. Koriste se jednostavne i jasne riječi (bez okrivljavanja jedne ili druge strane). Može se navesti i što će se dogoditi ako jedna od strana ne provede dogovoreno, na primjer nastavak procesa tijekom kojeg će se ponovo pokušati izgladiti konflikt.

2. Potpisati dogovor: Kada se formulira dogovor, on se pročita (rečenicu po rečenicu) i još jednom ga potvrde strane u konfliktu. Ako se sudionici slože sa svim pojedinostima, medijator pita je li cjelokupan dogovor prihvaćen ili postoje još neka otvorena pitanja. Dogovor se potpisuje.

3. Završetak: Na samom kraju moguće je postaviti pitanje o tome kako su sudionici doživjeli cjelokupan proces i kako sada vide svoje međusobne odnose u budućnosti.

[Günther Graun / Wolfgang Hünicke: Streit-Schlichtung: Schülerinnen und Schüler übernehmen Verantwortung für Konfliktlösungen in der Schule. Soest 1996]

Da bi se u školi ponudio ovakav program, može se, na primjer, učenicima dati upitnik uz pomoć kojeg će se konflikti najprije identificirati, a i učenicima će se ponuditi informacija o postojanju takvog programa. Sličan upitnik naći ćete na posebnoj stranici: 

[Početak stranice]