Medijacija

Na gore Premise 10 pravila Medijacija Razgovor

 

Izgladiti konflikt


 

Pedagogija mira


Medijacija - posredovanje u konfliktima

Pojam "medijacija" potječe od latinske riječi "mediare" (posredovati). U SAD-u je taj pojam uveden u stručnu upotrebu 1970. godine te je kao takav preuzet iz engleskog u njemački jezik. Medijacija znači posredovanje treće, neutralne strane u konfliktima s ciljem da se postigne zajedničko rješenje koje bi prihvatile sve strane u konfliktu.

Iz dosadašnjeg iskustva naučili smo da se konflikt, ako dostigne određenu točku eskalacije sukoba, više ne može riješiti samo sudjelovanjem sukobljenih strana, već je potrebno posredovanje. Treću stranu moraju prihvatiti obje sukobljene kako bi mogla pridonijeti rješavanju sukoba.

Postupci medijacije počivaju na pronalažnju rješenja prihvatljivog za sve strane koje se usmjerava prema interesima sukobljenih strana. Polazno stajalište je da će konflikti biti riješeni lakše i uz manje odricanja ako se u prvi plan stave interesi sukobljenih strana, a ne pitanje moći ili prava. Takav pristup razvijen je na Sveučilištu Harvard i naziva se Harvardski model (vidi desno).  

Pristup konfliktu putem medijacije je raširen više nego što se misli. Kod sukoba u obitelji ili braku nailazimo na brakorazvodnu medijaciju ili medijaciju naslijeđa, u području kriminalističkog prava nalazimo medijaciju žrtva - počinitelj, ekološka medijacija kod prekršaja protiv prirode, na lokalnoj razini naći ćemo "okrugle stolove", u školi programe pod nazivom "Učenik - konflikt - izgladiti konflikt" itd.

Medijacija konflikta među učenicima u školi

Do sada se u četiri škole primjenjuje model razvijen na postdiplomskom studiju za nastavnike. Taj model se zove "Učenici - konflikt - izgladiti konflikt" i cijelim setom metoda pridonosi pristupu svakodnevnim konfliktima među djecom i među mladima u školi. Karakteristike tog modela iste su kao i kod drugih postupaka medijacije:

bullet

zasniva se na slobodnoj volji učenika,

bullet

prisutne su obje strane koje sudjeluju u konfliktu i treća, neutralna strana;

bullet

do rješenja se mora doći uz punu odgovornost obje strane u konfliktu i ono se zapisuje.

Važno je da konflikte pokušavaju izgladiti učenici sami, a ne nastavnici. Pri tome se konfliktu pristupa što je moguće brže nakon njegova nastanka, tijekom odmora između satova ili na sljedećem satu. Inicijatorima prevladavanja konflikta bitno je da se "postigne pomirenje između sukobljenih strana i da im se omogući novi početak". 

S aspekta odgoja i osposobljavanja učenika da snose odgovornost za vlastite postupke ovaj se model može ocijeniti kao izuzetno pozitivan. Učenici se uče da sa svojim kolegama rade u atmosferi bez konflikata, a odgovornost se na njih prenosi u veoma ranom stadiju. Pri svemu tome rješenje konflikta ne biva ponuđeno odozgo, s neke više instance, niti se konflikt potiskuje, već se stvara pozitivna atmosfera za pristup konfliktu. 

Ovim programom učenicima se stavlja na raspolaganje strukturalan postupak koji se veoma lako da naučiti i koji je veoma koristan. Više informacija o modelu pod nazivom "Učenici - konflikt - izgladiti konflikt" možete naći na drugoj stranici.

Pristup konfliktu mora nadilaziti programe kojim se konflikti pokušavaju izgladiti. Konstruktivno prevladavanje konflikta koje ima kratkoročnu, osobnu i lokalnu primjenu potpuno je opravdano, ali se mora dopuniti konstruktivnim pristupom konfliktu koji nalazi srednjoročnu, društvenu i regionalnu primjenu i proširiti na dugoročnu, ekološku i globalno orijentiranu primjenu prevladavanja konflikata.

Ti programi moraju biti povezani s društvenim razvojima i biti prošireni na organizacije i institucije u društvu. Zato škole, uz programe kojima se pokušavaju izgladiti konflikti i koji su osobno orijentirani, moraju razvijati i koncepte koji provode razvoj i školske reforme, da bi na taj način stvorili okvirni uvjeti za promjene.


Harvardski koncept


"Postoje tri osnovna puta za rješavanje problema: izjednačavanje interesa, određivanje pravnih pozicija i određivanje pozicija moći. Djelovanje u smislu rješavanja problema okarakterizirano je angažmanom koji je usmjeren prema interesima sukobljenih strana. Sazivanje suda je primjer određivanja pravnih pozicija. Štrajkovi i ratovi određuju postupak određivanja moći. Izjednačavanje interesa je proces koji je mnogo efektivniji od određivanja pravnih pozicija, a određivanje pravnih pozicija mnogo se više isplati od sukoba koji određuje pozicije moći.

Šest pravila za primjenu isplativog sistema rješavanja konflikta:

1. U središte pregovora postavite interese sukobljenih strana.

2. Razvijte postupak koji će ohrabriti sukobljane strane da se vrate za pregovarački stol.

3. Isplanirajte isplativ postupak određivanja pravnih pozicija, ako ne uspiju metode koje ste razvili. 

4. Posavjetujte sudionike konflikta i dajte im prijedloge i svoj sud o tome na koji bi se način dugoročno mogao spriječiti konflikt.

5. Različite postupke stavite na papir od najjeftinijeg prema najskupljem.

6. Obratite pozornost na motivaciju sudionika, njihovu spremnost na postupak i sredstva koja vam tijekom postupka stoje na raspolaganju.

Konflikt se rješava mnogo efektivnije ako interesi, a ne određivanje pravne i pozicije moći, stoje u prvom planu. Ako sudionici u konfliktu bitna pitanja pretpostave pitanjima od malog značaja koja često znaju biti kamen spoticanja, veoma je izvjesno da će obje strane profitirati rješenjem konflikta.

Usklađivanje interesa mnogo je povoljnije za obje strane u konfliktu od određivanja pravnih i pozicija moći. Zadovoljstvo obje strane u konfliktu djeluje pozitivno na dugoročno rješavanje konflikta, na njihov međusobni odnos i umanjuje opasnost od nastanka novih konflikata.   

Unatoč svim spomenutim prednostima nije moguće, a nije ni poželjno, pokušati sve konflikte rješavati usklađivanjem interesa. Da bi se definirale pravne granice unutar kojih je moguće rješavanje konflikta, poželjan je proces određivanja pravne moći. Neizvjesnost po pitanju pravne pozicije ponekad može otežati pregovore jednako kao i neizvjesnot po pitanju pozicija moći. Ako neka od strana želi demonstrirati da se odnos moći promijenio u njenu korist, ona će smatrati da samo borbom može doći do jasnog rješenja.  

Mnogo je jeftinije rješavati konflikte usklađivanjem interesa, nego određivanjem pravnih pozicija i pozicija moći, ali samo pravna odluka može presuditi u pitanju od javnog interesa jer je ona obavezujuća. Promatramo li, dakle, stvari sa stajališta društva, bar se u nekim slučajevima daje prednost sudskoj odluci nad postupkom usklađivanja interesa.

Većinu bi konflikta trebalo odstraniti usklađivanjem interesa, neke određivanjem pravne pozicije, a veoma mali broj njih određivanjem pozicija moći. Sistem rješavanja konflikata trebalo bi usmjeriti prema tome da rješenja konflikta pronalazi uz što manje troškova, te da ta rješanja budu dugoročno održiva."

[William L. Ury, Jeanne M. Brett, Stephen B. Goldberg: Konfliktmanagement. Wirksame Strategien für den sachgerechten Interessenausgleich. Frankfurt/New York 1991, S. 13, S. 35, S. 95]
 

Tipično konfliktno i alternativno ponašanje

Metode pritiska
 

Alternativne metode
 

Napadam drugu osobu.
 

Bavim se problemom.
 

Pregovore smatram natjecanjem.
 

Pregovore smatram putem prema zajedničkom pronalasku rješenja.
 

Čvrsto stojim na nekoj od ranijih polaznih točaka.
 

Otvoren sam za nove argumente.
 

Imam svoje čvrsto stajalište.
 

Pokušavam shvatiti i interese druge strane.
 

Ograničavam se na opcije "ili-ili".
 

Predlažem mnogo opcija.
 

Pokušavam slomiti volju drugih.
 

Pokušavam druge uvjeriti argumentima.
 

Druge stavljam pod pritisak i oduzimam im mogućnosti izbjegavanja odgovora. 

Nudim mogućnost usklađivanja.

[Roger Fisher/ Scott Brown: Gute Beziehungen. München 1996, S. 180]

[Autor: Günther Gugel, Institut für Friedenspädagogik Tübingen; Redaktion: Ragnar Müller]

[Početak stranice]

 

TemeLjudska prava  I  Uzori  I  Demokracija  I  Stranke  I  Europa  I  Globalizacija  I  Ujedinjeni narodi  I  Održivi razvoj

Metode:    Politička didaktika    I    Pedagogija mira    I    Metode

     

Ovu on-line ponudu iz područja političkog obrazovanja razvilo je i pripremilo društvo agora-wissen. To je stuttgartsko društvo za političko obrazovanje i promicanje znanja o novim medijima (GbR). Ako imate nekih pitanja ili sugestija, obratite nam se putem e-maila.