|
| |
Konstruktivni pristup konfliktu
Konflikti se još
uvijek pokušavaju riješiti, odnosno regulirati "tradicionalnim" metodama,
čija je bezuspješnost već odavno očita. U te tradicionalne metode spadaju
strategije prisile i prijetnje koje bi trebale natjerati sukobljene strane da prekinu međusobna neprijateljstva. I apeliranje na etičke
vrijednosti i uvjerenja ima za cilj spečavanje eskalacije konflikta.
Razdvajanje sukobljenih strana ili prevladavanje zajedničkih nesporazuma
sve se više koristi za otvaranje novih pogleda na konflikt. Iako takve
strategije mogu spriječiti nastanak otvorenog konflikta, one ne
predstavljaju nikakav doprinos tretmanu uzroka konflikta niti utiru put
prema konstruktivnom rješenju.
Različite mogućnosti konstruktivnog pristupa konfliktu ovise o
stupnju razvoja i eskalacije samog konflikta. Pri tome je veoma važno obratiti
pozornost na to je li riječ o konfliktu između dvije osobe, između grupa i
institucija u društvu ili čak o konfliktu na međunarodnoj razini, te radi
li se samo o latentno prisutnom sukobu ili se već započelo s
korištenjem sile.
Različit pristup konfliktu može u vidu preventivne strategije spriječiti
nastajenje otvorenog sukoba ili se može odnositi na djelovanje u konfliktnim
situacijama. Ovo posljednje može značiti smanjivanje potencijala konflikta,
pokušaj da se konfliktom upravlja sa što je moguće manje sile i umanjivanje
posljedica konflikta po sve sudionike.
Jedan od najtežih zadataka je odstranjivanje strukturalnih uzroka konflikta,
odnosno konačno odstranjivanje razlika i napetosti između konfliktnih
strana. To uspijava samo u rijetkim slučajevima. Iznimno je važno da se obrati
pozornost na (osnovne) potrebe strana u konfliktu i da
one budu zadovoljene.
Transformacija konflikta
Johan Galtung
naglašava da bi bilo veoma naivno vjerovati da se svi konflikti mogu
riješiti na zadovoljavajući način. Većina se konflikata mora
transformirati u
nove strukture koje ne proizvode novo nasilje, a da pri tome konflikti ne
bivaju trajno riješeni:
"Zapadnjački
način razmišljanja utječe na naše vjerovanje da postoji krajnje stanje,
posljednji stupanj u kojem je konflikt ili riješen ili ga se označava
beznadnim slučajem koji će trajati vječno. Rješenje konflikta se
može definirati kao nova formacija koja je (1) prihvatljiva za sve aktere i
(2) koju svi akteri trebaju provoditi. Ponajviše naivno razmišljanje je da je konflit riješen kada se elite (vodeće strukture)
obiju strana u konfliktu dogovore i svoj dogovor potvrde potpisivanjem
dokumenta. Takav "diplomatski" dogovor se s razlogom označava kao "komad papira".
Zašto?
|
|
Norme konflikta po Gandhiju
Točno odrediti konflikt!
 |
Postaviti jasno svoje
ciljeve! |
|
Pokušati shvatiti ciljeve svog suparnika!
|
|
Naglasiti
zajedničke i dogovorene ciljeve! |
|
Objektivno predstaviti
činjenice koje su presudno važne za konflikt! |
Pozitivno pristupiti
konfliktu!
|
Dati konfliktu
pozitivno značenje! |
|
Promatrati konflikt
kao mogućnost za susret sa suparnikom! |
|
Promatrati
konflikt kao mogućnost za prestrukturiranje društva!
|
|
Promatrati konflikt
kao mogućnost da se izgradi i promijeni vlastita osoba!
|
Tijek konflikta
|
Tijekom konflikta
trebalo bi se ponašati nenasilno! |
|
Suzdržati se od
radnji koje bi mogle nekoga
povrijediti ili nekome nanijeti štetu!
|
|
Suzdržati se od
riječi koje bi mogle nekoga
povrijediti ili nekome nanijeti štetu!
|
|
Suzdržati se od
misli koje bi mogle nekoga
povrijediti ili nekome nanijeti štetu!
|
|
Sačuvati privatnu svojinu
suparnika! |
|
Vratiti dobrim i
onome tko čini zlo! |
|
Djelovati na način
koji ima cilj i svrhu! |
|
Biti spreman na
žrtvu! |
|
Izbjegavati otvaranje
lažnih frontova! |
|
Izbjagavati nekorisne
korake! |
Rješenja konflikta
|
Riješiti konflikte! |
|
Inzistirati na
bitnim, a ne na nebitnim stvarima! |
|
Promatrati sebe kao
nekoga tko može pogriješiti! |
|
Pokazati se
velikodušnim u odnosu sa suparnikom! |
|
Promjena, ne
prislila! |
[aus:
Johan Galtung. Der Weg ist das Ziel, Wuppertal 1987, S. 125-128, Auszüge]
Detaljnije informacije o
Mahatma Gandiju
možete naći u okviru
Tematskog
kompleksa "Uzori" na D@dalos-u ...
|
|
Kao prvo,
moguće je da potpisnici dokumenta ne misle ozbiljno. Kao drugo, čak i
ako
potpisnici dokumenta misle ozbiljno, postavlja se pitanje što je s ostalim
akterima, što je s narodom. I kao treće, čak i ako je narod suglasan
s onim što
su njegove vođe potpisale, postavlja s pitanje što je s drugim snagama koje bi
mogle izazvati nove konfliktne probleme.
Takva je
naivnost gotovo svuda prisutna, posebno kod diplomata.
Međutim, ni naivnost koja polazi s potpuno suprotnog stajališta, naime da samo
narod, i nitko drugi, može riješiti konflikte, ne nudi trajno rješenje. I jedni i
drugi, odnosno diplomacija na dva kolosijeka (na kolosijeku vodećih struktura i na
kolosijeku naroda) je najbolji recept.
Bez sumnje postoje faze u životnom ciklusu konflikta koje bi se mogle nazvati
"rješenjima", ako ispunjavaju oba gore spomenuta kriterija. Ali je transformacija
konflikata u principu proces koji nema kraja. Mogu se ponovno pojaviti stari
sukobi ili nastati novi. Rješenje u formi stabilne i trajne formacije je, u najboljem slučaju, vremenski postavljen cilj. Mnogo je važnije da se ostvari
kapacitet transformacije, odnosno sposobnost da se transformacije prave tako da
budu održive i da ih prihvaćaju sve strane u konfliktu. "Put je cilj." - rekao je
Gandhi. Mi bismo mogli reći da je proces cilj, jer se stabilno riješenje može
slomiti u trenutku kad mislimo da smo ga upravo našli."
[aus: Johan Galtung:
Frieden mit friedlichen Mitteln, Fernuniversität Hagen 1997, Kurseinheit 3, S.
38]
Ostali tekstovi na temu
"Konstruktivan pristup konfliktu":
|
PREMISE: Preduvjet za konstruktivan
pristup konfliktu
|
|
10 PRAVILA: Djelatnici Instituta za
pedagogiju mira iz Tübingena formulirali su 10 pravila za konstruktivan
pristup konfliktu
|
|
MEDIJACIJA: Posredovanje u
konfliktima
|
|
RAZGOVOR:
Komunikacija kao ključ za rješenje konflikta
|
[Autor: Günther Gugel,
Institut für
Friedenspädagogik Tübingen; Redaktion: Ragnar Müller]
[Početak
stranice]
|
