|
| |
Pravila komuniciranja
Veoma detaljan odlomak na temu "Komunikacija - ključ za rješenje konflikta" naći
ćete u sklopu ove Osnovne cjeline u dijelu "Rješavanje konflikta". U tom
odlomku se, uz ostalo, tematiziraju pravila komuniciranja i jezik tijela:
Fer komuniciranje i
prevladavanje konflikta po
Thomasu Gordonu
Thomas Gordon, američki psiholog humanističke škole, poznat je po konceptima
komunikacije pod nazivima "Obiteljska konferencija", "Konferencija nastavnika" i
"Konferencija menadžera". Ovaj model razrađuje opća pravila fer komuniciranja i
prevladavanje konflikta. Međusobno poštivanje, razumijevanje i suosjećanje
trebalo bi omogućiti prevladavanje konflikta. Cilj je da se nauči na koji
način se mogu zastupati vlastiti interesi bez narušavanja interesa drugih te
da se spriječe frustracije i rezignacija. Potrebno je:
 | objasniti svoje potrebe,
osjećaje, želje, očekivanja, objasniti utjecaj ponašanja drugih na mene, a ne
analizirati druge; |
| saslušati druge sa
suosjećanjem i podržati ih u tome da jasno izraze svoja osjećanja i želje; |
| rješiti konflikte
kreativno i na zadovoljstvo svih; |
| razvijati savjetodavne
sposobnosti kako bi se drugima pomoglo pri rješavanju konflikta.
|
Važni aspekti fer komunikacije su:
| izražavati se jasno u
ja-formi; |
| spriječiti
uvredljive poruke upućene suparniku; |
| opisati problem i
smetnje, a ne vrijeđati protivnika; |
| aktivno slušati,
prepoznati prepreke u komunikaciji i prevladati ih;
|
| izraziti svoja
osjećanja; |
| ne davati upute o
tome kako bi se drugi trebali ponašati. |
Uz uvježbavanje ovih
pravila komunikacije potrebno je naučiti i strategije rješavanja konflikta.
Strategije fer komunikacije su:
| suočavanje; |
| rješenje konflikta po
kojem svaka strana dobiva, |
| konačan razgovor u
kojem se strane slože oko rješenja. |
Suočavanje je strategija koju svakodnevno koristimo.
Često se dogodi da se ostvare vlastiti interesi na štetu drugih ili uz
pomoć
nekih osobnih poznanstava ili da se ne ostvare vlastiti interesi te da i
dalje osjećamo nezadovoljstvo jer se situacija koja nam ne odgovara nije
promijenila. Međutim, vodeći se principom fer komunikacije postoji i
drugi
način kako možemo utjecati na druge, a da ne pokvarimo međusobne odnose.
Druga strategija je rješenje konflikta po kojem svaka strana dobiva.
Ova strategija je odgovarajuća za rješavanje složenih pitanja koja se tiču
više osoba i kod kojih se mora obratiti pažnja na više različitih interesa.
Ono što je veoma važno je da se proces rješavanja problema podijeli na nekoliko koraka, i to:
| objašnavanje potreba; |
| sakupljanje
prijedloga i ideja za rješenje; |
| ocjenjivanje
prijedloga; |
| odluka; |
| planiranje
provedbe usvojenog rješenja, mjerenje uspjeha. |
|
|
Izražavanje u ja-formi
Izražavati se u ja-formi znači preuzeti odgovornost za ono što kažemo,
tj. biti izravan i konkretan. Ne okrivljuje se suparnik (Ti ....!),
već je težište komunikacije na djelovanju njegovih radnji na mene.
Izražavati se u ja-formi znači govoriti o vlastitim shvaćanjima
situacije, vlastitim željama, potrebama i interesima. Izražavanje u
ja-formi sadrži autentičan stil govora, koji može zvučati veoma
neuvjerljivo, ako se izražavanje u ja-formi usvoji samo tehnokratski.
Dakle, ovakav način izražavanja ne treba shvatiti kao tehnologiju, već
ga treba koristiti s osjećajem.
Treba izbjeći sveobuhvatnost. Nepravilno je:
|
“Svi znamo da ...” |
|
“Pa svi kažu ...” |
|
“Ako
razmislimo ...” |
|
“Uvijek je
isto ...” |
|
“Ti si sasvim ...” |
Pravilno je:
|
“Želim da ...” |
|
“Brinem se
zbog ...” |
|
“Kod mene to
izaziva ...” |
|
“Nisam siguran
da li sam to dobro shvatio ...” |
Potrebno je
objasniti utjecaj ponašanja drugih na naše osjećaje:
|
“Kad Vi to
kažete / napravite ... to kod mene izaziva / ja se osjećam .... jer me
to ..."
|
|
|
Treći način rješavanja
konflikta tiče se osobne razine. Tu se radi o rasvjetljavanju problema
razgovorom među partnerima koji su u veoma uskoj osobnoj vezi. Tokom ovog
dijaloga imenuju se očekivanja, potrebe i želje i dogovaraju se rješenja.
Cilj ovakve obuke u području komuniciranja je pragmatično prenošenje
humanističkog ponašanja i uvježbavanje osnovnih sposobnosti komuniciranja kako
bismo jedni s drugima mogli mirno živjeti
(...). Kod Gordonova modela posebna pozornost se posvećuje izjašnjavanju u ja-formi
(vidi tekst u okviru desno).
[Ausländerbeauftragte der Landeshauptstadt München
(Hrsg.): Konflikte lösen – der Gewalt vorbeugen. München 1995, S. 25]
[Početak
stranice]
|
