Eskalacija

Na gore Eskalacija Santa leda

 


 

Pedagogija mira

Eskalacija konflikata

Eskalacija konflikata je veoma opasna jer:
 
bulletkonflikti mogu izmaknuti kontroli,
 
bulletnakon toga na raspolaganju stoji veoma malo načina alternativnog djelovanja,
 
bulletsila i nasilje se uvode kao način djelovanja,
 
bulletna prvom mjestu više ne stoji potraga za zajedničkim rješenjem nego pobjeda i poraz koji treba nanijeti suparniku,
 
bulletdolazi do personifikacije konflikta,
 
bulletemocije pobjeđuju nad zdravim razumom,
 
bulletuništavanje postaje osnovni cilj djelovanja.

Friedrich Glasl definirao je devet stepenica eskalacije konflikta koje opisuju dinamiku konflikta (vidi desno).

Zato je prilikom konstruktivnog prevladavanja konflikta osnovni zadatak postavljanje uvjeta za smirivanje konflikta. Potrebno je za svaki stupanj eskalacije pronaći načine djelovanja i odgovore koji ograničavaju ili potpuno isključuju upotrebu nasilja i imaju za cilj suradnju i pregovore. Da bi se to postiglo, veoma je važno realno shvaćanje konflikta, ali i svjesno razmišljanje i planiranje svakog sljedećeg koraka.

[Autor: Günther Gugel, Institut za Prdagogiju mira Tübingen; Redakcija: Ragnar Müller]


Devet stepenica eskalacije konflikta po Friedrichu Glaslu

1. Okoštavanje: Stajališta se učvršćuju i sve se više definiraju suprotnosti. Svijest o sukobu koji predstoji drži aktere u grču. Još uvijek postoji nada da se sukob može riješiti pregovorima. Još ne postoje isključive pozicije.

2. Debata: Događa se polarizacija razmišljanja, osjećaja i htijenja. Nastaje način razmišljanja koji nazivamo "crno-bijeli", a razmišlja se u kategorijama "nametnuti svoje mišljenje ili dopustiti da nam tuđe bude nametnuto".

3. Akcije: Sve više značenja pridaje se izjavi da "priča više ne pomaže" i pristupa se strategiji "dovesti suparnika pred svršen čin". Strane u konfliktu više ne osjećaju međusobnu empatiju, raste opasnost od pogrešne interpretacije postupaka druge strane.

4. Koalicije: Stereotipi i klišeji dobivaju na značenju. Stranke manevriraju jedna protiv druge. Obje strane pokušavaju osvojiti što više simpatizera i pristaša.

5. Gubitak "dobrog glasa": Dolazi do javnih i direktnih (zabranjenih) sukoba koji imaju za cilj prikazivanje suprotne strane u lošem svjetlu.

6. Strategija prijetnji: Rastu međusobne prijetnje. Postavljanjem ultimatuma ubrzava se eskalacija konflikta.

7. Ograničene akcije s ciljem uništenja: Suprotna strana se više ne promatra kao ljudsko biće. Planiraju se i provode ograničene akcije s ciljem uništenja. Izvrću se vrijednosti: relativno mala šteta koja se pretrpi označava se kao vlastita pobjeda.

8. Rasprskavanje: Uništenje neprijateljskog sistema promatra se kao cilj.

9. Zajedno u ponor: Dolazi do totalne konfrontacije bez mogućnosti povratka. Kao jedini cilj se prihvaća uništenje protivnika, pa čak i ako je cijena tog uništenja samouništenje.

[aus: Friedrich Glasl: Konfliktmanagement. Ein Handbuch für Führungskräfte und Berater. 2. Aufl., Bern/Stuttgart 1992]

 

[Početak stranice]

 

TemeLjudska prava  I  Uzori  I  Demokracija  I  Stranke  I  Europa  I  Globalizacija  I  Ujedinjeni narodi  I  Održivi razvoj

Metode:    Politička didaktika    I    Pedagogija mira    I    Metode

     

Ovu on-line ponudu iz područja političkog obrazovanja razvilo je i pripremilo društvo agora-wissen. To je stuttgartsko društvo za političko obrazovanje i promicanje znanja o novim medijima (GbR). Ako imate nekih pitanja ili sugestija, obratite nam se putem e-maila.