|
| |
Analiza
konflikta
Da bismo mogli
konstruktivno obraditi konflikte, najprije je potrebno da ih razumijemo.
Konflikt se ne mora ogledati samo u svojoj dinamici, stvaranju i posljedicama,
već je potrebno obratiti pozornost i na načine ponašanja konfliktnih strana i
njihove interese i potrebe koji se kriju iza toga.
Pritom je uvijek važno imati na umu na koju se razinu realnosti odnose
informacije i mogućnosti djelovanja. Tilman Grammes i Agnes Tandler
razlikuju sljedeće razine stvarnosti koje su bitne za obrazovni rad:
 |
Realnost
dokumenata:
Usmeni i pismeni tragovi koji su ostali nakon nekog postupka - govori,
protokoli, bilješke, formulari, leci itd.
|
|
Realnost
medija:
Izvještaji koji su napravljeni u vezi s nekim postupkom - novinski članci, radio i
televizijski izvještaji, vijesti novinskih agencija, komentari, pisma čitatelja
itd.
|
|
Reflektivna
realnost
- Izvještaji, analize, znanstvene studije itd.
|
|
Didaktička realnost - Udžbenici, nastavni materijali itd.
|
Moramo
napraviti jasnu razliku ovih razina realnosti i subjektivnog poimanja događaja aktera konflikta. U jednom konfliktu uvijek se sukobljavaju različiti
interesi i potrebe s različitim razinama realnosti i različitim mogućnostima
stvaranja utjecaja.
Cilj analize konflikata nije spojiti različite informacije i tragove, nego, prije
svega, interpretacija i procjena ovih informacija.
S obzirom na to da se sve forme komunikacije (verbalna, simbolična ili neverbalna)
mogu shvatiti kao ključ za konstruktivan pristup konfliktu, velika važnost
pridaje se analizi preduvjeta uspješene komunikacije.
Znanstvenici i istraživači u području socijalne psihologije uvijek ukazuju na to da mi prepoznajemo stvari tek onda kada
poznajemo pojmove za te stvari, a da nešto možemo razumjeti tek kada nam na
raspolaganju stoje modeli za objašnjavanje. Zato se analiza konflikata bavi
sistematiziranjem shvaćanja i ponudom modela za objašnjavanje.
Veoma je bitno naglasiti da ne postoji samo jedna pravilna metoda analize
konflikta, nego da postoje različiti metodski pristupi, a koji će se od njih
upotrebljavati ovisi o situaciji.
|
Deset metoda analize konflikta
Metode analize koje se bave cjelokupnim konfliktom:
1. Prva podjela i pojašnjavanje [... više]
2. Sistematsko analiziranje, metoda analize po Ulrike Wasmuth
[... više]
3. Sistematsko analiziranje, metoda analize koju je razvio “Media Peace Centre”
[... više]
4. Cirkularna
pitanja / promjena perspektive
[... više]
5. Mapping: vizualno predstavljanje konflikata
[... više]
6. Rad sa studijama i opisima konkretnih slučajeva
[... više]
Metode, koje pojašnjavaju pojedinačne aspekte konlikta:
7. Figure
[... više]
8. Analiza energetskog polja
[... više]
9. Poznavati i formulirati vlastitu poziciju
[... više]
10. Ja u
konfliktu: slika o sebi
[... više]
|
[Autor: Günther Gugel,
Institut für
Friedenspädagogik Tübingen; Redaktion: Ragnar Müller]
[Početak
stranice]
|
