|




| |
Osnovna
cjelina 4: Što rade ljudi koji se bave pedagogijom mira?
Nakon što smo se u
Osnovnoj cjelini 2 bavili
znanstveno-političkom pozadinom i istraživanjem mira i konflikata, a u Osnovnoj
cjelini 3 teorijskom pozadinom mirovnog odgoja, Osnovne cjeline 4 i 5
detaljnije će tretirati praktični rad, na primjer pitanje "Što rade ljudi koji se bave
pedagogijom mira".
 |
Sigurno je da u
sklopu dvije osnovne cjeline ne možemo dati, čak ni približno, potpunu sliku
onoga što se radi u području mirovnog odgoja, ali smo zbog toga odabrali
dva ključna područja, i to: Konstruktivno prevladavanje konflikta
(Osnovna cjelina 4) i Pedagogija mira i fair-play (Osnovna
cjelina 5). Prilikom
pripremanja obiju cjelina koristili smo se matarijalima Instituta za
pedagogiju mira iz Tübingena te im iskreno zahvaljujemo na ukazanoj
pomoći. |
Konstruktivno prevladavanje konflikta - osnova mirovnog odgoja
"Konstruktivno prevladavanje konflikta je osnova rasprave o ratu i miru. Sa
stajališta mirovnog odgoja i područja koje se bavi istraživanjem mira postoji
suglasnost oko
toga da se konflikti moraju rješavati nenasilno i bez prijetnje silom,
kako bi se poštivala zajamčena ljudska prava. Važnu ulogu pri tome imaju važeće pravne norme, postupci posredovanja i medijacije.
Bez obzira na to da li se razlogom nastanka konflikata smatraju
socijalna priroda čovjeka ili različiti društveni interesi, način
njegova prevladavanja smatra se najvažnijim kriterijem sposobnosti čovjeka za miran suživot
i održanje mira. Znanstvenik Johan Galtung u jednoj
rečenici je opisao ovu vezu: 'Reci mi kako se ponašaš tijekom konflikta, a ja ću
ti reći koliko si civiliziran'.
Način na koji se odnosimo prema konfliktima i način na koji ih pokušavamo
prevladati ovisi, među ostalim, i o tome kako mi razumijevamo "bit" konflikta i
koje mu funkcije pripisujemo u svom životu. Ako se konflikti shvaćaju kao
pokretači socijalnih promjena, onda oni ispunjavaju jednu veoma važnu i
pozitivnu funkciju, a njihovu bi dinamiku trebalo iskoristiti za pozitivne
promjene. Ali ako se konflikti promatraju kao smetnja ili prijetnja, onda ih se
često pokušava ignorirati i bivaju promatrani kao otežavajuća komponenta
društvenog razvoja i napretka.
Danas su nužni novi načini razmišljanja i djelovanja. Na taj se način
obraća pažnja na više istina - "na moju, na tvoju, i na istinu treće
strane". U
konflikt se ulazi sa sviješću da bi svaka strana mogla pobijediti, ali i
izgubiti, a osnovna misao je da se i u konfliktima mora zadržati i poštivati
dostojanstvo onog tko stoji na suprotnoj strani.
Ovakav pristup konfliktu može senzibilizirati konfliktna događanja, proširiti
shvaćanja dinamike konflikta, ali nam i omogućiti da shvatimo i poboljšamo
vlastito ponašanje tijekom konflikta te da naučimo kontrolirati svoje reakcije.
Pedagogija mira može pridonijeti tome da djeca i mladi (ali i odrasli) izgube
strah od konflikata. Osim toga, ovo područje može pridonijeti i tome da konflikt
ne eskalira do upotrebe sile, bilo da se radi o konfliktu među pojedinicima ili
među grupama, te da se proširi znanje o konstruktivnom prevladavanju konflikta.
Sama pedagogija mira, međutim, nije u stanju osigurati nužne uvjete za stvaranje
društva koje će tabuizirati nasilje. U ovakvom su pokušaju uz pedagogiju mira
potrebne mnoge prateće inicijative."
[Günther Gugel,
Institut za
pedagogiju mira Tübingen]
Ova Osnovna cjelina podijeljena je na četiri dijela:
 |
KONFLIKT: Što su konflikti?
Što je tipično za konflikte? (Dinamika esklacije konflikta
itd.)
|
 |
ANALIZA:
Analiza konflikta kao pomoćno sredstvo (Uzroci i povod, Mogućnosti rješavanja
konflikta)
|
 |
RJEŠENJE:
Konstruktivno prevladavanje konflikta
|
 |
PRIMJER:
Konflikti u školi |
[Početak
stranice]
|