"Mirovni odgoj se ne odvija na tzv. ničijoj zemlji, već se uvijek tiče postojećih ili prikrivenih konflikata. On se trudi da jasno predstavi predmet konflikta, da konflikt učini vidljivim i da ponudi mogućnosti za raspravu. Prevladavanje konflikata zauzima centralno mjesto u pedagogiji mira. Ponekad mirovni odgoj može pridonijeti pozitivnom razvoju konflikata, a u najboljem slučaju čak i razraditi rješenja za konflikte. U svakom slučaju, cilj mirovnog odgoja je doprinos tome da se konflikti rješavaju i prevladavaju sa što manje upotrebe sile.   

Ipak, mirovni odgoj ne smije davati doprinos navikavanju na konfliktne potencijale da se ne bi stekao pogrešan dojam harmoničnog mira. Zbog toga mirovni odgoj stalno stoji nasuprot realnosti u kojoj nema mira i ne smije svoje snage iscrpiti na prevladavanju konflikata koji nastaju između pojedinaca ili društava izazvani društvenom realnošću, već se mora koncentrirati na suočavanje različitih interesa koji se kriju iza konflikata (princip konfliktne sposobnosti). Ovakvo razumijevanje i promatranje konflikata često se kritiziralo, jer se mirovnom odgoju predbacuje da se detabuiziranjem i problematiziranjem konflikata pridonosi njihovu rasplamsavanju i daljnjem razvijanju. (...).

Kako je već spomento, kod mirovnog odgoja radi se o iniciranju socijalnih i političkih procesa učenja u smislu razvoja socijalnog ponašanja i sposobnosti političkog angažiranja. Iako se kod mirovnog odgoja uvijek naglašava da se radi o odgoju i prenošenju vrijednosti, s principima mirovnog odgoja potpuno je nepomirljiva opaska da se radi o indoktriniranju već određenih normi i vrijednosti. Zbog toga je ishod iniciranih procesa potpuno otvoren i nepredvidiv (princip otvorenosti).  

Sljedeći princip koji je od velike važnosti je princip dogovora. Ciljevi, sadržaji koji se uče i metode učenja najprije se moraju dogovoriti. To znači da se, među ostalim, ni u obrazovnom ili odgojnom procesu, ni u konkretnim situacijama, a ni tijekom organizacije procesa učenja, ne smije upotrijebiti niti proizvoditi sila niti prisilno nametati sadržaj učenja kako se ne bi povrijedio cilj kojem se teži - nenasilno prevladavanje individualnih, društvenih ili internacionalnih konflikata (princip nenasilja).

Osim toga, mirovni odgoj se mora usmjeriti prema potrebama onih kojih se tiče problem koji se obrađuje (princip usmjeravanja prema potrebama) i mora se oslanjati na posredovanje znanosti (princip moguće provjere).

Mirovni odgoj je, kao uostalom i svako drugo pedagoško područje, usmjeren na dugoročne procese učenja i promjena i samo se u određenim slučajevima može primijeniti pri rješavanju kriznih situacija u smislu pedagoške vatrogasne službe. Ovdje se mora obratiti pozornost na opasnost od političke instrumentalizacije, jer cilj mirovnog odgoja ne može i ne smije biti prenošenje određenih moralnih ili čak političkih vrijednosti tijekom kriznih situacija. 

Mirovni odgoj mora zadržati svoju nezavisnost u odnosu na autoritete i odgovorne (princip nezavisnosti). Za mirovni odgoj uvijek postoji opasnost od instrumentalizacije u svrhu stranačkih interesa i razlika, kada se ne razjasne pojmovi, sadržaji i ciljevi mirovnog odgoja. I konačno, mirovni odgoj mora se dosljedno zauzimati za zaštitu interesa žrtava rata i nasilja (princip dosljednosti)."

[Günther Gugel / Uli Jäger: Gewalt muss nicht sein. Eine Einführung in friedenspädagogisches Denken und Handeln. 3. Aufl., Tübingen 1997; Internetversion: http://www.friedenspaedagogik.de/themen/f_erzieh/fe3.htm]

[Početak stranice]