|
| |
Tipična definicija koje se
upotrebljava u političkim znanostima glasi:
"Rat je masovni oružani sukob
koji ima sljedeća obilježja:
 |
Dvije ili više naoružanih vojski
sudjeluju u borbama. Pri tome je najmanje jedna od njih regularna
vojska neke države. |
|
Postupci svih sudionika provode se centrirano u organiziranoj formi, a
kada to nije slučaj, onda je riječ o organiziranoj oružanoj
obrani
ili isplaniranim upadima (operacije gerile ili partizanski rat).
|
|
Oružani sukob ne sastoji se od spontanih
i sporadičnih napada. Obje zaraćene strane djeluju sistematski." |
[Kriege nach 1945. Eine empirische Untersuchung,
Istvan Kende,
Frankfurt/Main 1982]
|
Lista nekoliko uvjeta koji
karakteriziraju rat ukazuje na to da je veoma teško povući granicu između rata i
drugih oružanih sukoba. Pogledamo li, imajući na umu gore spomenutu definiciju
rata, bilancu ratova u svijetu od kraja Drugog svjetskog rata, rezultat je i više
nego poražavajući:
Nekoliko podataka o ratovima nakon
1945.:
|
Svijet je od 1945. godine bio samo 26 dana bez rata. |
|
Učestalost ratova raste: 1945. - 3 rata, 1955. - 15
ratova, 1975. - 21 rat, 1985. - 33 rata, 1995. - 43 rata. |
|
Trajanje ratova se produljuje: 41 rat
je trajao više od 10 godina, 26 ratova - više od 5 godina. |
|
Povećava se broj mrtvih i broj načina razaranja. Sve je više civilnih
žrtava rata: udio civilnog stanovništa u ukupnom broju ratnih žrtava
porastao je od 50 posto s kraja sedamdesetih godina, preko 75 posto u
osamdesetim godinama, do gotovo 90 posto u devedesetima. Ukupan broj
žrtava u svim ratovima od 1945. godine iznosi između 25 i 35
milijuna.
|
|
Od
1945. do 1992. godine 124 rata su završena. Od toga je 28
okončano pobjedom, a 36 porazom agresora, 7 ih je završeno prekidom
borbi, 16 pomirenjem zaraćenih strana bez posrednika i 37
posredovanjem treće strane. |
[Kriege nach 1945. Eine empirische Untersuchung, Istvan Kende, Frankfurt/Main 1982]
|
Ove brojke ukazuju na to da je
prošlo vrijeme "klasičnih" ratova među državama. Nakon terorističkih napada na
New York i Washington 11. rujna 2001. godine
pokrenuta je diskusija o pojmu "rat" i prilagođavanju prava naroda novonastaloj
situaciji. U mnogim slučajevima upotrebljava se pojam "novi ratovi":
"'Novi' ratovi u kojima glavnu
riječ vode gospodari rata i terorističke bande, i nisu tako novi. 'Privatizirana'
upotreba ratnog nasilja postojala je u velikoj mjeri i prije epohe
državnosti. (...) Jedna trećina ratova koja se vodila nakon 1945. godine
bila je u tom smislu klasičan međudržavni sukob, dok su dvije trećine
predstavljali unutardruštveni i transnacionalni ratovi, tijekom kojih su se
sukobljavale lokalne oružane snage, međunarodne gerilske jedinice,
terorističke mreže koje djeluju u cijelom svijetu, kao i regionalni
gospodari rata. Ne može se više govoriti o tome, kao što je to bio slučaj od
sredine 17. do 20. stoljeća u Europi, kako države stvarno imaju monopol u ratu.
Rat se oslobodio svojih veza s državom, što mu je dano potpisivanjem mira u
Vestfaliji. On više nije državna stvar, gotovo bi se moglo reći da je rat
privatiziran. Samostalni monopolist rata stoji rame uz rame s paradržavnim i
privatnim akterima, s gospodarima rata, s povezanim terorističkim grupama,
koji vode ratove jedni protiv drugih, ali i protiv države."
[Das Ende des "klassischen" Krieges. Warlords, Terrornetzwerke und die
Zukunft kriegerischer Gewalt, Herfried Münkler, in: Neue Zürcher
Zeitung vom 14.09.2002, S. 73]
|
Druge sugestije za bavljenje
pojmom "rat":
|
Etologija:
Šta kažu istraživači ponašanja o ratu?
|
|
Uzroci rata: Istraživanje uzroka
rata jedan je od najvažnijih zadataka istraživanja rata i mira
|
|
Ne
postoji mir koji je tako nepravedan da bi ga trebalo podrediti naizgled
pravednom ratu – Erazmo Roterdamski |
[Autor: Ragnar Müller]
[Početak
stranice]
|
