Ovaj dijagram koji se više puta pojavljuje u ovoj Osnovnoj cjelini pokušava na znanstvenoj osnovi u okviru pedagogije mira odrediti odnose između rata i mira, nasilja i konflikta. Slijed između rata i mira sadrži sva "agregatna stanja" koja mogu vladati u međunarodnoj politici. Pri tome je rat ekstremni slučaj koji karakterizira visok stupanj upotrebe nasilja. Mir je drugi ekstremni slučaj koji karakterizira (potpuno) nenasilno rješavanje konflikata. Između ta dva ekstremna slučaja možemo razlikovati mnogo "agregatnih stanja" u ovisnosti o stupnju upotrebe nasilja. 

Od presudne je važnosti da se shvati kako konflikti postoje uvijek - i u ratu i u miru. Konflikti su osnovni i sastavni dio društvenog života i kao takvi ne predstavljaju problem. Oni u određenoj mjeri predstavljaju nevidljivu pozadinu prikazanog slijeda. Zbog toga se u mirovnoj politici, a samim tim i u pedagogiji mira, ne radi o tome da se spriječe konflikti. To bi bio besmislen pothvat. Ovdje se radi o pokušajima da se konflikti rješavaju nenasilno. Drugim riječima - radi se o civiliziranju konflikta, što je i na slici prikazano kao točka promjene.

Sljedeći tekst sa znanstvenog stajališta obrađuje centralni pojam - konflikt:

"Pod konfliktom se u užem, objektivističkom smislu discipline istraživanja mira i konflikata, podrazumijeva nepomirljiva diferencija pozicija u nekoj stvari ili vezano za neku stvar - tzv. predmet konflikta. Predmet konflikta može biti potpuno realan predmet - neka stvarčica oko koje se svađa dvoje djece i svako je želi za sebe. To može biti i potpuno apstraktno pitanje oko kojeg se spore dvije strane - bi li pravo na prekid trudnoće trebalo regulirati zakonski. Konflikti u tom smislu su neodvojivo povezani s društvenim životom i samim tim nešto sasvim "prirodno" - nisu, dakle, ni pozitivni ni negativni. Socijalni konflikti postaju vidljivi putem konfliktnog ponašanja berem jedne od strana u konfliktu. Ako se obje strane ponašaju konfliktno, dolazi do rješavanja konflikta. Tijekom tog procesa mora se napraviti razlika između nasilnog i nenasilnog rješavanja konflikta. Za konceptualiziranje konflikta Johan Galtung je 1978. godine predložio trokut kod kojeg ponašanje označavaju dva kuta trokuta.  

Na trećem kutu stoji 'stav', dakle, stav/stavovi aktera prema predmetu konflika, prema drugim akterima i njihovom ponašanju u konfliktu. Primjeri vrlo emocionalnih stavova su rasprava o zakonskom reguliranju prava na prekid trudnoće (unutarnja politika) ili rasprava oko Jeruzalema koji za sve aktere rasprave ima veliku simboličku vrijednost (međunarodna politika). Zaoštravanje stava tijekom konflikta dovodi do toga da se prilikom nasilnog rješavanja konflikta suparnik promatra kao nečovjek, da se omalovažava njegova čovječnost, da se njegova djela označavaju kao barbarska iako se možda objektivno uopće ne razlikuju od djela 'ispravne' strane."

[aus: Martin List u.a.: Internationale Politik. Probleme und Grundbegriffe, Opladen 1995, S. 111]

Sljedeći tekst posvećen je tematici "Civiliziranja konflikta" ...

[Autor: Ragnar Müller]

[Početak stranice]