|
| |
 |
Osnivanjem
Ujedinjenih naroda 1945. godine dugi proces poštivanja rata u međunarodnom
pravu priveden je kraju: "Svijest o razaranjima tijekom Drugog svjetskog rata
utjecala je na to da se pod vodstvom Sjedinjenih Američkih Država u Povelji
Ujedinjenjih naroda (član 2 točka 4) zabrani ne samo rat nego i bilo kakva
upotreba vojne sile te su za reguliranje kršenja te odredbe predviđene
akcijske mjere u odlomcima Vi i VII Povelje UN-a. Povelja UN-a s pravom se
naziva kopernikanskom promjenom u području međunarodnog prava."
(Ernst-Otto Czempiel).
|
Više informacija u vezi s međunarodnim pravom kao mirovnom strategijom:
Nastanak i razvoj međunarodnog prava
Više informacija u vezi s "međunarodnom organizacijom" kao
mirovnom strategijom:
Nastanak i razvoj međunarodne organizacije
Sljedeća slika prikazuje skulpturu koja se nalazi ispred zgrade Ujedinjenih
naroda u New Yorku:
Zabrana
nasilja UN-ovom Poveljom
"Opće međunarodno pravo strogo zabranjuje prijetnju ili upotrebu sile
usmjerenu protiv druge države. Taj princip propisuje član 2 točke 4 Povelje
Ujedinjenih naroda. Time se sve države članice obavezuju
'da u svojim internacionalnim odnosima izbjegavaju svaku prijetnju ili
upotrebu sile usmjerenu protiv teritorijalne nepovredivosti ili političke
nezavisnosti druge države ili da prijetnju ili upotrebu sile koriste u bilo koje
druge svrhe koje ne odobravaju Ujedinjeni narodi'.
Povelja pojam 'sila' ne interpretira identično s pojmom 'rat' u tehničkom
smislu. Pod nasiljem se u smislu statuta podrazumijeva oružana, odnosno vojna
sila. Zbog toga zabrana nasilja uključuje i svaka druga nasilna djelovanja,
poput
intervencija, vojnih represalija ili sporadičnih povreda granica. Stavka o
zabrani
nasilja ne isključuje individualnu ili kolektivnu samoodbranu i u tom
slučaju Vijeća sigurnosti neće poduzeti mjere."
[aus: Auswärtiges Amt
(Hrsg.): ABC der Vereinten Nationen, Berlin 2000, S. 48]
[Početak
stranice]
|
