"Ne postoji put prema miru. Sam mir je put" - taj moto Mahatme Gandija signalizira pragmatično shvaćanje mira. Nešto konkretniji je sljedeći citat: "Ti se pobrini za sredstva, a svrha će se pobrinuti za sebe." Za Gandija su, znači, bitna sredstva - nenasilno ponašanje i djelovanje, a ne bavljenje svrhom i ciljem - traženjem (utopijskog) mira do kojeg će se svakako doći u budućnosti.

U ovoj Osnovnoj cjelini nekoliko puta se upotrebljava dijagram prema kojem je sila (nasilje) kriterij za podjelu slijeda između mira i rata. Put do "maksimalnog" mira obilježen je različitim stupnjevima kooperacije i integracije, ali se taj mir ne može definirati kao čvrsto agregatno stanje, nego kao regulativna ideja ili (pozitivna) utopija.

Ono što ostaje kontroverzno je pitanja kada počinje mir. Ili drukčije formulirano: "Što to znači kada se kaže da je nasilje prestalo?" Ovim pitanjem i pojmovima "direktnog, strukturalnog i kulturalnog nasilja" bavi se odlomak "Nasilje" u sklopu ove cjeline. Što se tiče pobližeg određivanja pojma "mir", ustalilo se razlikovanje između "pozitivnog" i "negativnog" mira. Sljedeći tekst Ernsta-Otta Czempiela pojasnit će nam što se podrazumijeva pod tim pojmovima.

Na neki način ova odrednica je bliska negativnom pojmu mira koji mir označava kao ne-rat. Ova odrednica mira zadovoljava se činjenicom da ne vlada rat. Pri tome se, doduše, ne misli samo na odsutnost rata nego i na odsutnost drugih nenasilnih radnji koje podržavaju rat. Iz ovog logičnog razmišljanja rodio se tzv. negativni pojam mira. Ako se ovaj pojam shvati ozbiljno, onda to ima za posljedicu da se pozitivnom miru može pripisati čisto nominalistička diskusija. Trajno spriječiti rat znači trajno primjenjivati mirna rješenja konflikata. Ako se ovo ostvari - onda vlada mir.  

Ovakva odrednica ne diskriminira svaku formu sile, već samo organizirano vojno uništavanje fizičke egzistencije čovjeka. Takva odrednica mira se nikada nije - niti se sad - usmjeravala prema ostvarivanju nenasilnog društva ili, teološki rečeno, razrješenju ljudi. Tom odrednicom je samo jasno dano do znanja što se podrazumijeva pod pojmom mir, naime nepostojanje rata. A što je drugo nepostojanje rata do stalna odsutnost upotrebe organizirane vojne moći? Međutim, to ne uključuje i pripremanje za rat i spremnost da se već u sljedećoj minuti otpočne rat, jer biti spreman na rat i pripremati se za njega ne znači da je rat prisutan. Političke posljedice takve odrednice mira su i više nego vidljive u današnjem društvu.

Kao mir se označava proces unutar internacionalnog sistema čija je karakteristika da teži prema mirnom i nenasilom prevladavanju sukoba i konflikata. Pojam bi se mogao zadovoljiti i sljedećom definicijom: Mir postoji ako se konflikti u internacionalnom sistemu pokušavaju riješiti mirnim putem umjesto upotrebom organizirane vojne sile.  

Ono što može stajati nasuprot negativnom i pozitivnom pojmu mira, da se predstaviti u stupnjevima.  Taj proces kao conditio sine qua non počinje odstranjivanjem organizirane upotrebe vojne sile, a nastavlja se kao proces razgradnje nasilja i pravedne podjele."

[aus: Ernst-Otto Czempiel: Friedensstrategien, Systemwandel durch Internationale Organisationen, Demokratisierung und Wirtschaft, Paderborn 1986, S. 11, 35-37, 51]

Ernst-Otto Czempiel smatra da nije u redu govoriti o ratu i miru kao o određenim stanjima, već da je riječ o slijedu koji se - kako se vidi na sljedećoj slici - nešto razlikuje od već spomentutog slijeda:   

Polazna točka je tzv. negativni pojam mira: mir je odsutnost rata, a rat se može definirati relativno točno kao "organizirana upotreba vojne sile". Ono što je bitno je razlikovanje između pojedinačnih faza i stupnjava mira koji nastupaju nakon toga, pri čemu se granična stanja, kao na primjer hladni rat, ubrajaju u područje mira, ali s izuzetno malim stupnjem mira.

Sljedeća razlika u odnosu na slijed koji već poznajemo je u tome što se uz stupanj (ne)nasilja uvodi još jedan kriterij, a to je "porast pravednosti", te se i po tom kriteriju određuju faze i stupnjevi mira. Time se ukazuje na usku vezu između mira i pravde. 

Druge sugestije za bavljenje pojmom "mir":

[Autor: Ragnar Müller]

[Početak stranice]