|
| |
On-line tečaj na temu "Pedagogija mira"
podijeljen je u pet osnovnih cjelina:
|
Osnovna cjelina 1: |
Što podrazumijevamo pod pojmom "pedagogija
mira"?
Ovdje ćete naći uvod u ovu tematiku i definiciju pojma "pedagogija mira". |
|
|
Osnovna cjelina 2: |
Što znači mir?
Osnovna
cjelina 2 posvećena je pojašnjavanju bitnih pojmova "mir",
"rat", "sila", "konflikt" i postavlja pitanja koja se tiču saznanja i napretka u
području istraživanja mira i konflikata. |
|
Osnovna cjelina 3: |
Čemu služi pedagodija mira?
U Osnovnoj
cjelini 3 obrađeni su zadaci i ciljevi pedagogije mira i mirovnog
odgoja. |
|
Osnovna cjelina 4: |
Što rade ljudi koji se bave pedagogijom mira?
Osnovna
cjelina 4 bavi se praksom. Na konkretnim primjerima iz prakse objašnjen je široki
spektar upotrebe pedagogije mira. |
|
Osnovna cjelina 5: |
Pedagogija mira i fair-play
Mirovni odgoj se ne ograničava na nastavu iz predmeta "Politika". U
sklopu Osnovne cjeline 5 bavit ćemo se pojmom fair-play i prevencijom
nasilja u
sportu. |
Osnovna cjelina 1: Šta podrazumijevamo pod pojmom "pedagogija mira"?
U sljedećem tekstu sadržani su najvažniji
aspekti pojma "pedagogija mira" koji će biti razrađeni u
sklopu pojedinačnih cjelina ovog tematskog kompleksa.
"Pedagogija
mira je posrednik između teorije (istraživanja mira i konflikata) i prakse (mirovnog odgoja). Ona,
pravljenjem vlastitih teorija i razvijanjem novih i modernih modela učenja,
pridonosi analiziranju konflikata i pravilnom ophođenju prema nasilju na
osobnoj, društvenoj i međunarodnoj razini (...).
|
[Norveški istraživač mira i konflikata Johan Galtung među
najboljim je zastupnicima ovog znanstvenog područja] |
Historijski
razvoj pedagogije mira vezuje se za kraj Drugog svjetskog rata. Taj je razvoj
tekao u fazama koje su se preklapale i koje još i danas paralelno
postoje. Prvu fazu (individualističko-idealističke pedagogije mira)
obilježava individualistički pristup: 'Rat
počinje u glavama ljudi'. Druga faza okarakterizirana je političko-znanstvenim
pristupom i shvaća rat kao politički problem međunarodnog sistema.
Treća faza je bila u znaku prevladanog konflikta između Istoka i Zapada (...).
Sadržajni pojmovi tijekom ove treće faze vežu se za negativni i pozitivni
pojam mira, te za kulturalni pojam nasilja, koji je uveo Johan Galtung (...).
U smislu smanjenja nasilja nad prirodom, ekološka problematika uvrštena je u
ciljeve pokreta za izmirenje s prirodom (...).
Učenje mirovnog odgoja shvaća se kao socijalno i političko učenje.
Socijalno učenje kao primjena 'pedagoškog principa' ima za cilj
razgrađivanje 'vladajućih struktura', povećanje sudjelovanja i odlučivanja svih
sudionika školske svakodnevnice. (Mirovno) političko učenje bi trebalo
biti orijentirano na školske teme."
["Friedenserziehung", Susanne Lin; in: Handwörterbuch
Umweltbildung, hrsg. v. Oskar Brilling/Eduard W. Kleber, Baltmannsweiler:
Schneider-Verlag Hohengehren 1999., S. 68-70]
|
|
 |
UNESCO - svjetska
organizacija za obrazovanje, znanost, kulturu i komunikacije -
među najvažnijim je međunarodnim organizacijama koje se bave mirovnim odgojem.
Pod naslovom "Sposobnost učenja - naše skriveno blago" ova je organizacija
objavila Izvještaj o obrazovanju za 21. stoljeće. U tom izvještaju
razrađen je koncept obrazovanja u kojem mirovni odgoj ima veoma važnu
ulogu. Najvažnije dijelove ovog izvještaja možete pronaći na sljedećoj
stranici:
[... do UNESCO-ovog
izvještaja] |
Sljedeći citat o "Obrazovanju
kao kulturi mira"
ilustrira UNESCO-ov angažman
u području mirovnog odgoja.
Više informacija o aktivnostima
UNESCO-a
ćete naći na stranici http://www.unesco.org/education/ecp/index.htm
S
obzirom na to da ratovi počinju u glavama ljudi, najprije
moramo povesti brigu o miru u njihovim glavama - Preambula Ustava UNESCO-a
iz 1945. godine |
[Autor: Ragnar Müller]
[Početak
stranice]
|
