|
Lopte iz Pakistana
Povodom Evropskog prvenstva u fudbalu koje se 2004. godine
održava u Portugalu, te Svjetskog prvenstva u fudbalu koje će se 2006.
godine održati u Njemačkoj ponovo su u središtu pažnje javnosti "fer
proizvedene lopte." Pod sloganom "Plati fer - igraj fer" u periodu između
Evropskog i Svjetskog prvenstva u fudbalu održaće se mnogobrojne akcije. Ovo
je odlična prilika da se skrene pažnja na fer trgovinu.
Iako su se vodeći proizvođači lopti potpisivanjem tzv.
Atlanta sporazuma obavezali da u proizvodnji lopti neće koristiti prisilan
rad djece uz male ili nikakve nadnice, ovaj sporazum obuhvata samo lopte
koje se koriste za utakmice. Reklamne lopte i lopte-igračke nisu uključene u
ovaj sporazum, a time je, naravno, ostavljano mnogo prostora za
iskorištavanje djece kao radne snage.
Fer trgovina pored sportskih lopti trebalo bi da uključuje i
lopte-igračke i reklamne lopte, koje sve češće dolaze iz Kine, zemlje
koja je priznala Konvenciju
Međunarodnih radnih
organizacija (ILO). U ovu konvenciju spada, na
primjer, i zabrana prisilnog rada djece.
Fer proizvedene lopte
"Gepa-lopte" proizvode se u
pakistanskom privatnom preduzeću pod imenom "Talon Sports"
i to po kriterijima fer proizvodnje i trgovine. Cijena ovih lopti je u
prosjeku 1,15 eura viša od cijene drugih lopti, a taj prihod se upućuje u
Fondaciju Talon
Fair Trade Society.
Sjedište u ovoj Fondaciji imaju predstavnici firme Talon i
domaće nevladine organizacije. Oni koji šiju lopte dobijaju u zavisnosti od
kvaliteta lopte 20 do 60 procenata od njene vrijednosti. Dobitak od ovog
posla je proračunat tako da bi dvije odrasle osobe za osmočasovni radni rad
mogle da zarade minimalnu mjesečnu plaću.
Na zamolbu Gepa-e poslovi šivanja
lopti se više dodjeljuju ženama da bi se potpomogla njihova ekonomska
nezavisnost. Pored toga, Fondacija vodi računa o mnogobrojnim programima za
radnike koji rade na šivanju lopti. Tako je, na primjer, ponudlila
školovanje za djecu svojih radnika u dva centra, pa se radnici ne moraju
brinuti o tome gdje i s kim će ostaviti djecu tokom radnog dana. U ovim
centrima djeca se pripremaju za školu i školuju dok njihovi roditelji rade.
Fondacija daje kredite za osamostaljivanje svojih radnika
(npr. za otvaranje prodavnica mješovite robe). Od 1998. godine 280 radnika
uzelo je i otplatilo kredite. Od velikog značaja je i centar za zdravstvenu
zaštitu koji intenzivno koriste radnici i njihove porodice. Neke od usluga
koje ovi centri pružaju su besplatna zdravstvena zaštita, besplatni lijekovi
i preuzimanje troškova ukoliko se pacijent mora uputiti na liječenje u neku
drugu kliniku.
(Uspješna) istorija "fer lopti"
Nogomentna kampanja započela je 1998. godine. Od tada je
Gepa proizvela oko 239.000 lopti pod svojim okriljem.
Više od 91.000 tih lopti otišlo je u evropske
organizacije za fer proizvodnju i trgovinu loptama i prodato drugim
partnerima (npr. "Kruh za cijeli svijet").
Iako se nešto višom konačnom cijenom ovih lopti može postići
mnogo u gore već spomenutim aktivnostima Fondacije, udio od jedan posto u
ukupnoj proizvodnji lopti na svijetu je dosta mali. Što je veći broj ovih
lopti koje se koriste, to se više može uraditi za radnike koji ih prave.
Da bi ponudila što veći asortiman Gepa u svom programu ima i
lopte sa pečatima IMS (međunarodni standard lopti za utakmice) i FIFA. Obje
vrste lopti su tako kvalitetne da ispunjavaju standarde za nacionalne i
internacionalne utakmice.
[Barbara Schimmelpfennig / Brigitte
Frommeyer, gepa Fair
Handelshaus] |

Fer proizvodnja i trgovina znači:
 |
Dijalog
o razvojnim ciljevima |
 |
Partnerski dogovori u zajedničkim projektima |
 |
Plaćanje fer cijena, pokrivanje troškova proizvodnje i životnih troškova
poizvođača, te dovoljno novca za razvojne zadatke |
 |
Dogovori o plaćanju unaprijed |
 |
Dugoročne veze i ugovori |
 |
Savjetovanja pri razradi novih proizvoda i razvoju izvoza |
 |
Unapređenje biološke poljoprivrede |

Više informacija naći ćete na adresi:
http://www.fairtradefederation.com/
|
A bez fer trgovine?
„Na podu krojačke radionice sjede pakistanske žene i muškarci
i ručno šiju jednu za drugom fudbalske lopte. Širom svijeta igra se sa
milionima jeftinih lopti iz Azije, jer se za njihovu proizvodnju plaća
minimalna cijena.
U kineskim i nikaraguanskim fabrikama žene šiju
sportske dresove za plaću manju od 20 centi po satu, njihov radni
dan
traje ponekad deset, dvanaest ili čak i više sati. U jednoj
indonezijskoj firmi u kojoj se proizvode sportski artikli, zaposleni
koji su htjeli organizirati radnički sindikat su pod stalnim pritiskom
i prismotrom od strane nadređenih.
Šefovi u jednoj firmi u Hondurasu svojim su radnicima
tačno propisali koliko minuta smije da traje odlazak u toalet. Vrhunac
nepoštivanja radnika je u jednoj salvadorskoj firmi - radnici i pored
prekovremenih radnih sati ne zarede više od 180 eura mjesečno, a
cijela firma, pa čak i toaleti, opremljeni su kamerama koji ih snimaju
na radnom mjestu.
Ovakve scene su nepoznate akterima na fudbalskim i
atletskim stadionima, a ipak fudbalske lopte, sportske cipele i
sportska odjeća su vrlo usko povezani sa zemljama u razvoju i lošim
uslovima proizvodnje.“
[Karl-Otto Sander, in: Das
Parlament 52/2003, S. 14] |
|