|
| |
Osnovni kurs 5:
Pedagogija mira i fer-plej
|
""Fer-plej
ne označava samo poštovanje dogovorenih pravila igre, taj pojam mnogo više
upućuje na držanje sportiste: poštovanje protivnika i očuvanje prihičkog i
fizičkog dostojanstva. Onaj sportista koji se može staviti u poziciju svog
protivnika se ponaša fer." (Izvod iz Deklaracije Internacionalnog
komiteta fer-pleja")
Sport može biti idelana "životna škola" jer prenosi sposobnosti i životne
vrijednosti. Zato je sport jedna od važnih oblasti u pedagogiji mira. Fer
ponašanje kao ključna sposobnost može se veoma dobro naučiti i uvježbati kroz
sport i u sportu. Sljedeći tekst daje nam kratki pregled mogućnosti u kojima se
sport i fer-plej mogu upotrijebiti u mirovno-pedagoške svrhe. Pojedinačni
aspekti kojima se bavi tekst obrađeni su detaljnije na posebnim stranicama u
ovom Osnovnom kursu:
 |
Fer-plej:
Definicija, principi i pravila; fer proizvedene lopte za fudbal, uslovi rada u
proizvodnim pogonima sportskih artikala
|
|
Sport i prevencija
nasilja:
Medijacija u fudbalu
|
|
Primjeri iz prakse:
Igre u ponoć - Košarka za suzbijanje nasilja, Fudbal na ulici za mir,
Olimpijske igre u ratom zahvaćenim oblastima
|
|
Ujedinjene nacije u sportu
vide važan instrumen za postizanje
ciljeva ovog
milenija, jer se kroz sport prenose sljedeće vještine, sposobnosti i
vrijednosti:
Vještine i
sposobnosti
|
Sposobnost saradnje |
|
Vještina
komuniciranja |
|
Poštivanje
dogovorenih pravila |
|
Konstruktivno
prevezilaženje konflikta |
|
Razumijevanje |
|
Odnos prema drugima |
|
Kvalitet vođe |
|
Poštivanje prema
drugima |
|
Procjena doprinosa |
|
Sposobnost pobjede |
|
Sposobnost poraza |
|
Planiranje takmičenja |
Vrijednosti
|
Fer-plej |
|
Djeliti |
|
Osjećaj sopstvene
vrijednosti |
|
Povjerenje |
|
Pouzdanost |
|
Osjećaj
samopoštivanja |
|
Tolerancija |
|
Neuništivost |
|
Timski rad |
|
Disciplina |
|
Povjerenje |
[Sport for Development and Peace. Towards Achieving the Millenium
Development Goals. Report from the United Nations Inter-Agency Task Force on
Sport for Development and Peace. United Nations, 2003 -
http://www.un.org/themes/sport/task.htm]
|
Sport u radu se izbjeglicama, u
razvojnom radu i prilikom pomirenja dviju grupa
|
„Ako je neko aktivan
u sportu, on neće počiniti genocid“ - ovo je jednostavna rečenica koju je
izgovorila djevojčica koja je tokom građanskog rata u Ruandi 1994. godine
preživjela strahote. Četiri godine kasnije ona je učesnica u obrazovnom
programu vlade i Olimpijskog komiteta Ruande. Tokom ovog programa zamišljeno
je da se što više mladih koji su zaiteresirani za sport izobrazuju kao
odbojkaški treneri. Njihovo obrazovanje treba da posluži tome da se što više
djece uključi u sportske programe putem kojih bi trebalo da prevaziđu ratne
traume unapređujući sportski i timski duh.
Sportske manifestacije se sve češće koriste po završetku nasilnog konflikta kao
sredstvo pomirenja. Sport se pokazao izuzetno uspješnim sredstvom za
okupljanje ljudi kod etno-političkih sukoba. Kroz sport se uspijeva
isposlovati prilika da se pripadnici različitih struja ili političkih
partija susretnu i upoznaju. Ponekad se ovakvi sportski susreti održavaju na
"neutralnom" terenu - u inostranstvu.
|
|
 |
Da bi se postigla
bilo kakva ravnoteža i da bi im se dala bar kratkoročna perspektiva, milioni
izbjeglica se koji žive u barakama i izbjegličkim kampovima i koji su ovisni
o
pomoći izvana, bave hrvanjem. "Sport i kvalitetno provedeno slobodno
vrijeme su od izuzetne važnosti za svu djecu. Kod izbjegličke djece oni su
nezamjenjivi, kako bi im se na taj način nadoknadio bar dio izgubljenog
djetinstva", kaže Sadako Ogata, Visoki komesar
UN-ove organizacije za izbjeglice UNHCR. Još od 1998. godine UN-ove
organizacije se bave jednim izbjegličkim kampom u Tanzaniji u kojem je
smješteno preko 20800 izbjeglica - djece i mladih. U ovakvim slučajevima
UNHCR se obraća nacionalnim i intrenacionalnim sportskim savetima za pomoć,
a iz toga se rađaju uspješne i intresantne kooperacije. |
Nevladine organizacije, kao što je
"Kruh za cijeli svijet", podržavaju projekte samopomoći u cijelom svijetu kod
kojih važnu ulogu igra sport. Projektni partneri u Africi, Aziji, Južnoj Americi
ili u istočnoj Evropi znaju da se sportom može izgraditi bolje samopouzdanje i
da se može prevazići socijalni jaz. Sportske manifestacije nude mogućnost
integracije djece koja žive na ulici i prenose vještine i sposobnosti koje su
kasnije mogu iskoristiti i u poslovnom životu.
Sport i prevencija nasilja
Ipak, sport ne daje samo svoj doprinos tokom kriza ili u kriznim oblastima.
Doprinos sporta izgradnji i unapređenju civilnog društva je mnogo širi. Kao
što nam je poznato, čak ni stvarna demokratska društva nisu zaštićena od
izbijanja konflikata ili upotrebe sile. Izvrsni izještaji o doprinosu sporta prevenciji nasilja dolaze iz SAD-a.
 |
„Igre u ponoć“
postale su simbol za prevenciju nasilja i suzbijanje porasta stope
kriminala. Košarkaškim utakmicama koje se održavaju između 22.00 i 02.00
sata trebalo bi da se mladi Amerikanci zaštite od upotrebe droga i nasilja,
te od skretanja na put kriminala.
Nakon prve inicijative koja potiče iz 1986. godine u SAD-u se pored National Basketball Association League-NBA
(Nacionalna košarkaška liga) formirala i Ponoćna košarkaška liga (Midnight Basketball
League-MBL). U ovoj ligi nastupa oko 10000 mladih
sportista. Većina igrača u MBL ligi su Afroamerikanci -
to znači da potiču iz najmnogobrojnijh porodica siromašnih četvrti
američkih gradova. |
Igrači u ovoj ligi ne zarađuju
novac, a obavezni su da prije početka svakog meča prisustvuju jednom razgovoru. Tokom tih
razgovora se obrađuju različite teme kao na primjer intervjui za novi posao,
odnos prema novcu, rješenja za konfliktne situacije, sopstvene inicijative,
zaštita od HIV-infekcija i side, alkohol, droge i sl. Garry A. Sailes (Geri
A. Sejls), profesor sportske sociologije na Univerzitetu u Indijani kaže: "Mladima iz siromašnih četvrti
MBL-liga ne nudi samo mogućnost da igraju košarku, već i da pronađu svoj
identitet i dobiju sigurnost i samopouzdanje."
U međuvremenu su se Igre u ponoć razvile i u Njemačkoj. Organizatori
ovakvih igara su uglavnom lokalne zajednice u saradnji sa policijom. Dominik Hermle,
jedan od organizatora Igara u ponoć u Študgartu kaže: "Našim projektom
pokušavamo suzbiti probleme mladih kao što su kriminal, siromaštvo,
ovisnost o drogi i nezaposlenost. Sprotom se ovi problemi ne mogu riješiti, ali
sport može doprinijeti njihovom rješavanju. Kroz sport se može pozitivno uticati
na druge oblasti života, može pomoći da se razgradi akumulirana agresija,
povećati samopouzdanje, steći tolerantnost prema drugima i preuzimanje
odgovornosti. Mladi u Študgartu su sa zadovoljstvom prihvatili ovu ponudu."
„Igre u ponoć" su samo jedan dio spektakularne ponude sportskih aktivnosti kada
se radi o oblasti "sport i prevencija nasilja". U mnogim dokumentima koji se
objavljuju već se mogu pročitati tvrdnje da se kroz oblast sporta na primjerima
može učiti kako bi se trebalo fer ponašati prema drugima i kako se konflikti
mogu prevazići konstruktivno.
Fer-plej u jednom svijetu
 |
Naučni sportski
radnik Ommo Grupe piše: „Olimpijski sport pored principa doprinosa fer
ponašanju karakteriše i njegovanje mnoštva sportova. Ova raznolikost se mora
njegovati i zbog multikulturalnog svijeta koji je danas povezan duhom Olimpijade. Olimpijske vrijednosti koje se tiču očuvanja mira potpuno
odgovaraju ovoj raznolikosti, tu treba naglasiti međusobno poštovanje i
multikulturalnost. Naravno, sve ovo nije dovoljno da bi se riješili
konflikti, ali sport nam nudi modele pomoću kojih možemo pokušati da
prevaziđemo konflikte. Preduslov olimpijskog sporta je prihvatanje drugog i
drugačijeg, a to se ostvaruje ako se on usmjerava protiv diskriminacije druge
rase, religije i spola.“ |
Fer se ponašati znači
pridržavati se dogovorenih pravila, odustati od nepravedno stečenih prednosti,
imati jednake šanse, obzirno se ponašati, poštivati protivnika i prihvatati
drugačije. Fer ponašanje kao sportsko i moralno držanje je ugroženo u današnjem
svijetu i to ne samo u sportu, već u svim oblastima društva. Istovremeno
nam pravila fer ponašanja nude izuzetne mogućnosti prema kojima bi se trebalo
orijentirati u današnjem svijetu punom takmičarskog duha.
[Uli Jäger, Institut za pedagogiju mira
Tübingen.]
Ostali tekstovi u okviru Osnovnog kursa 5 bave se sljedećim temama:
|
„Tjelesni odgoj i sport
treba da doprinesu unapređenju razumijevanja između naroda i pojedinaca, da
doprinesu takmičarskom duhu, solidarnosti, bratstvu, međusobnom poštovanju i
priznavanju nepovredivog dostojanstva čovjeka.“ [UNESCO-ova
Međunarodna povelja o tjelesnom odgoju i sportu, 1978] |
[Početak
stranice]
|
