Posredovanje u konfliktima među učenicima

Uvodni tekst na temu "Medijacija" ćete naći u okviru ovog Osnovnog kursa u dijelu "Rješavanje konflikta" (do stranice "Medijacija"). I u tom tekstu se djelomično tretira tema "Posredovanje u konfliktima među učenicima" i model "učenici - konflikt - izgladiti konflikt". Ovaj tekst nešto detaljnije pojašnjava tu metodu (... do stranice  "Izgladiti konflikt").


Program "Učenici - konflikt - izgladiti konflikt"

Izgladiti konflikt uz pomoć učenika znači da oni sami preuzimaju odgovornost za svoje životno okruženje. Ovaj model sastoji se od četiri dijela: Uvod - Objašnjenja - Rješenje - Dogovor.


I. Uvod

1. Pozdrav: Medijator se predstavi i zamoli ostale sudionike da se predstave.

2. Pojasniti ciljeve: Objasni se cilj razgovora kojim se pokušava izgladiti konflikt. Sukobljane strane treba samostalno da potraže rješenja koja će ih zadovoljiti. Medijator nudi svoju pomoć tokom ovog procesa.

3. Imenuju se osnovni principi: Medijator garantuje da je neutralan.

4. Objasni se proces tokom kojeg se pokušava izgladiti konflikt: Medijator objašnjava sljedeće korake procesa:

5. Objasne se pravila razgovora: Medijator objašnjava najvažnija pravila kojih se obje strane moraju pridržavati tokom razgovora:

Medijator bi trebalo da dobije potvrdu od sudionika u razgovoru da:

6. Dogovori se početak razgovora: Dogovori se ko će prvi izložiti svoje viđenje konflikta. Ukoliko se konfliktne strane ne dogovore oko toga ko bi prvi trebalo da izloži svoje stajalište, onda medijator određuje koja strana počinje prva.

[Početak stranice]

II. Objašnjenja

1. Izvještaji: Konfliktne strane jedna po jedna iznose svoje viđenje konflikta i trenutačnu situaciju.

2. Sažetak: Medijator ponavlja najvažnije tačke izlaganja obje strane i napravi sažetak predstavljene konfliktne situacije.

3. Pitanja: Ukoliko je moguće, potrebno je da se u igru uvedu emocije i motivi sukobljenih strana koji su vezani za konkretan konflikt.
“Zašto si ...?”
“Šta si mislio kada si ...?”

4. Izraziti osjećaje: S obzirom na to da je veoma korisno, ali i neophodno za nastavak procesa izraziti emocije, medijator pita za emotivno stanje i raspoloženje konfliktnih strana nakon iznošenja njihovih viđenja konflikta. To je na neki način i pitanje koje otkriva odnos konfliktnih strana prema onome što su upravo čuli od svog suparnika.
“Vjerovatno ćemo napraviti korak naprijed, ako mi sada možete reći kako se osjećate nakon ovoga što ste čuli.”

5. Izraziti udio u konfliktu: Razgovor o udjelu u konfliktu može se lakše voditi ako se spriječe međusobna vrijeđanja.
“Možeš li reći kako si ti i u kojoj mjeri doprinio nastanku i razvijanju konflikta?”
"Možda nečim što si rekao, možda zbog smijeha u nekoj određenoj situaciji, prijetnji ili slično?"
“Molim Vas da ne mislite samo na materijalnu štetu."

6. Prelazak: Na kraju ove faze postoji mogućnost da se opet postavi pitanje o tome kako se konfliktne strane osjećaju nakon onoga što su čule. Najvažnije tačke trebalo bi da sažme medijator u svom izlaganu. Nakon toga sudionicima treba skrenuti pažnju na sljedeći korak - potragu za rješenjima.
“Sada treba da razmislite kako se može popraviti nansena šteta i kako bi se vaš odnos mogao poboljšati u budućnosti.”

Uputa: U ovoj fazi postoji mogućnost da eventualno bude neophodno organiziranje pojedinačnih razgovora sa konfliktnim stranama, na primjer kada:

Medijator treba da prekine razgovor svaki put kada se stekne utisak da konfliktne strane u tom momentu ne mogu pronaći nikakvo zajedničko rješenje. U ovakvim slučajevima medijator bi trebalo da:

[Početak stranice]

III. Rješenja

1. Razmisliti o mogućim rješenjima: Konfliktne strane sakupljaju prijedloge rješenja. Svaka strana zapisuje svoje prijedloge.
“Razmislite o tome šta ste Vi lično spremni da uradite i šta očekujete od druge strane.”

2. Zapisati moguća rješenja: Svi prijedlozi rješenja se pročitaju i saslušaju. Medijator ih zapisuje na odvojene kartice.

3. Odabrati rješenja: Prijedlozi rješenja se zajednički ocjenjuju. Dobri prijedlozi su: realni, ujednačeni i jasni!
“Koji je prijedlog najbolji? Postoji li mogućnost da kombinujemo dva ili više prijedloga?”

4. Dogovoriti se oko rješenja: Mogući dogovori se ponude usmeno i diskutuje se o tome da li se konfliktne strane slažu sa njima.

[Početak stranice]

IV. Dogovor

1. Zapisati dogovor: Napravi se pismeni zapis dogovora. Rješenje mora da bude jasno formulisano: ko će kad i šta uraditi da bi se prevazišao konflikt i nadoknadila šteta. Koriste se jednostavne i jasne riječi (bez okrivljivanja jedne ili druge strane). Može se navesti i šta će se desiti ako jedna od strana ne sprovede dogovoreno, na primjer nastavak procesa tokom kojeg će se ponovo pokušati izgladiti konflikt.

2. Potpisati dogovor: Kada se formuliše dogovor, on se pročita (rečenicu po rečenicu) i još jednom ga potvrde konfliktne strane. Ukoliko se sudionici slože sa svim pojedinostima, medijator pita da li je cjelokupan dogovor prihvaćen ili postoje još neka otvorena pitanja. Dogovor se potpisuje.

3. Završetak: Na samom kraju moguće je postaviti pitanje o tome kako su sudionicu doživjeli cjelokupan proces i kako sada vide svoje međusobne odnose u budućnosti.

[Günther Graun / Wolfgang Hünicke: Streit-Schlichtung: Schülerinnen und Schüler übernehmen Verantwortung für Konfliktlösungen in der Schule. Soest 1996]

Da bi se u školi ponudio ovakav program, može se, na primjer, učenicima dati upitnik uz pomoć kojeg će se konflikti najprije identificirati, a i učenicima će se ponuditi informacija o postojanju takvog programa. Sličan upitnik ćete naći na posebnoj stranici: 

[Početak stranice]

Teme:  Ljudska prava  I  Uzori  I  Demokratija  I  Partije  I  Evropa  I  Globalizacija  I  Ujedinjene nacije  I  Održivi razvoj

Metode:    Politička didaktika    II    Pedagogija mira    II    Metode

     

Ovu online ponudu političkog obrazovanja razvila je agora-wissen, študgartsko društvo za političko opismenjavanje putem novih medija (GbR). Ukoliko imate pitanja ili nekih sugestija, molimo Vas da nam se obratite.