|




| |
Konstruktivni pristup konfliktu
Konflikti se još
uvijek pokušavaju riješiti, odnosno regulisati "tradicionalnim" metodama,
čija je bezuspješnost već odavno očita. U ove tradicionalne metode spadaju
strategije prisile i prijetnje koje bi trebalo da natjeraju konfliktne
strane da prekinu međusobna neprijateljstva. I apeliranje na etičke
vrijednosti i ubjeđenja ima za cilj spiječavanje eskalacije konflikta.
Razdvajanje konfliktnih strana ili prevazilaženje zajedničkih nesporazuma
sve se više koristi za otvaranje novih pogleda na konflikt. Iako ovakve
strategije mogu da spriječe nastanak otvorenog konflikta, one ne
predstavljaju nikakav doprinos tretmanu uzroka konflikta niti utiru put ka
konstruktivnom rješenju.
Različite mogućnosti konstruktivnog pristupa konfliktu zavise od stepena
razvoja i eskalacije samog konflikta. Pri tome je veoma važno obratiti
pažnju na to da li se radi o konfliktu između dvije osobe, između grupa i
institucija u oblasti društva ili čak o konfliktu na međunarodnom nivou, te
da li se radi samo o latentno prisutnom sukobu ili se već započelo sa
korištenjem sile.
Različit pristup konfliktu može u vidu preventivne strategije spriječiti
nastajenje otvorenog sukoba ili se može odnositi na djelovanje u konfliktnim
situacijama. Ovo posljednje može značiti smanjivanje potencijala konflikta,
pokušaj da se konfliktom upravlja sa što je moguće manje sile i umanjivanje
posljedica konflikta po sve sudionike.
Jedan od najtežih zadataka je odstranjivanje strukturalnih uzroka konflikta,
odnosno konačno odstranjivanje razlika i napetosti između konfliktnih
strana. Ovo uspijava samo u rijetkim slučajevima. Ono što je od izuzetnog
značaja je da se obrati pažnja na (osnovne) potrebe strana u konfliktu i da
one budu zadovoljene.
Transformacija konflikta
Johan Galtung
naglašava da bi bilo veoma naivno vjerovati da se svi konflikti mogu
riješiti na zadovoljavajući način. Većina se konflikata mora transformisati u
nove strukture koje ne proizvode novo nasilje, a da pri tome konflikti ne
bivaju trajno riješeni:
"Zapadnjački
način razmišljanja utiče na naše vjerovanje da postoji jedno krajnje stanje,
posljednji stadij u kojem je konflikt ili riješen ili ga se označava
beznadežnim slučajem konflikta koji će trajati vječno. Rješenje konflikta se
može definisati kao nova formacija koje je (1) prihvatljiva za sve aktere i
(2) koju svi akteri treba da sprovode. Ponajviše naivno razmišljanje je ono
koje vjeruje da je konflit riješen kada se elite (vodeće strukture)
obiju strana u konfliktu dogovore i svoj dogovor potvrde potpisivanjem
dokumenta. Ovakav "diplomatski" dogovor se sa razlogom označava kao "komad papira".
Zašto? |
|
Norme konflikta po Gandiju
Tačno odrediti konflikt!
 |
Postaviti jasno svoje
ciljeve! |
 |
Pokušati shvatiti ciljeve svog suparnika!
|
 |
Naglasiti
zajedničke i dogovorene ciljeve! |
 |
Objektivno predstaviti
činjenice koje su od presudnog zanačaja za konflikt! |
Pozitivno pristupiti
konfliktu!
 |
Dati konfliktu
pozitivno značenje! |
 |
Posmatrati konflikt
kao mogućnost za susret sa suparnikom! |
 |
Posmatrati
konflikt kao mogućnost za prestrukturirnje društva! |
 |
Posmatrati konflikt
kao mogućnost da se izgradi i promjeni sopstvena ličnost!
|
Tok konflikta
 |
Tokom konflikta
trebalo bi se ponašati nenasilno! |
 |
Suzdržati se od
radnji koje bi mogle nekoga
povrijediti ili nekome nanijeti štetu!
|
 |
Suzdržati se od
riječi koje bi mogle nekoga
povrijediti ili nekome nanijeti štetu!
|
 |
Suzdržati se od
misli koje bi mogle nekoga
povrijediti ili nekome nanijeti štetu!
|
 |
Sačuvati privatnu svojinu
suparnika! |
 |
Vratiti dobrim i
onome ko čini zlo! |
 |
Djelovati na način
koji ima cilj i svrhu! |
 |
Biti spreman na
žrtvu! |
 |
Izbjegavati otvaranje
lažnih frontova! |
 |
Izbjagavati nekorisne
korake! |
Rješenja konflikta
 |
Riješiti konflikte! |
 |
Insistirati na
bitnim, a ne na nebitnim stvarima! |
 |
Posmatrati sebe kao
nekoga ko može da napravi grešku! |
 |
Pokazati se
velikodušnim u odnosu sa suparnikom! |
 |
Promjena, ne
prislila! |
[aus:
Johan Galtung. Der Weg ist das Ziel, Wuppertal 1987, S. 125-128, Auszüge]
Detaljnije informacije o
Mahatma Gandiju
možete naći u okviru
Tematskog
kompleksa "Uzori" na D@dalos-u ...
|
|
Kao prvo,
moguće je da potpisnici dokumenta ne misle ozbiljno. Kao drugo, čak iako
potpisnici dokumenta misle ozbiljno, postavlja se pitanje šta je sa ostalim
akterima, šta je sa narodom. I kao treće, čak iako je narod suglasan sa onim što
su njegove vođe potpisale, postavlja s pitanje šta je sa drugim snagama koje bi
mogle izazvati nove konfliktne probleme.
Ovakva naivnost je gotovo svuda prisutna, posebno kod diplomata.
Međutim, ni naivnost koja polazi sa potpuno suprotnog stanovišta, naime da samo
narod i niko drugi može riješiti konflikte, ne nudi trajno rješenje. i jedni i
drugi, odnosno diplomatija na dva kolosjeka (na kolosjeku vodećih struktura i na
kolosjeku naroda) je najbolji recept.
Bez sumnje je da postoje faze u životnom ciklusu konflikta koje bi se mogle nazvati
"rješenjima", ako ispunjavaju oba gore spomenuta kriterija. Ali je transformacija
konflikata u principu proces koji nema kraja. Mogu se ponovo pojaviti stari
sukobi ili nastati novi. Rješenje u formi stabilne i trajne formacije je, u najboljem slučaju, vremenski postavljen cilj. Mnogo je važnije da se ostvari
kapacitet transformacije, odnosno sposobnost da se transformacije prave tako da
budu održive i prihvaćene od svih strana u konfliktu. "Put je cilj." - rekao je
Gandi. Mi bismo mogli reći da je proces cilj, jer se stabilno riješenje može
slomiti u momentu kada mislimo da smo ga upravo našli."
[aus: Johan Galtung:
Frieden mit friedlichen Mitteln, Fernuniversität Hagen 1997, Kurseinheit 3, S.
38]
Ostali tekstovi na temu
"Konstruktivan pristup konfliktu":
 |
PREMISE: Preduslov za konstruktivan
pristup konfliktu
|
 |
10 PRAVILA: Radnici Instituta za
pedagogiju mira iz Tübingen-a formulisali su 10 pravila za konstruktivan
pristup konfliktu
|
 |
MEDIJACIJA: Posredovanje u
konfliktima
|
 |
RAZGOVOR:
Komunikacija kao ključ za rješenje konflikta
|
[Autor: Günther Gugel,
Institut für
Friedenspädagogik Tübingen; Redaktion: Ragnar Müller]
[Početak
stranice]
|