|
| |
Pravila komuniciranja
Veoma detaljan odlomak na temu "Komunikacija - ključ za rješenje konflikta"
ćete naći u okviru ovog Osnovnog kursa u dijelu "Rješavanje konflikta". U tom
odlomku se, pored ostalog, tematizirju pravila komuniciranja i jezik tijela:
Fer komuniciranje i
prevazilaženje konflikta po
Thomas Gordon-u (Tomas Gordon)
Thomas Gordon, američki psiholog humanističke škole, poznat je po konceptima
komunikacije pod nazivima "Porodična konferencija", "Konferencija nastavnika" i
"Konferencija menadžera". Ovaj model razrađuje opća pravila fer komuniciranja i
prevazilaženja konflikta. Međusobno poštivanje, razumijevanje i suosjećanje
trebalo bi da omoguće prevazilaženje konflikta. Cilj je da se nauči na koji
način se mogu zastupati sopstveni interesi bez narušavanja interesa drugih, te
da se spriječe frustracije i rezignacija. Potrebno je:
 | objasniti svoje potrebe,
osjećaje, želje, očekivanja, objasniti uticaj ponašanja drugih na mene, a ne
analizirati druge; |
| saslušati druge sa
suosjećanjem i podržati ih u tome da jasno izraze svoja osjećanja i želje; |
| rješiti konflikte
kreativno i na zadovoljstvo svih; |
| razvijati savjetodavne
sposobnosti kako bi se drugima pomoglo pri rješavanju konflikta.
|
Važni aspekti fer komunikacije su:
| izražavati se jasno u
ja-formi; |
| spriječiti
uvredljive poruke upućene suparniku;
|
| opisati problem i
smetnje, a ne vrijeđati protivnika; |
| aktivno slušati,
prepoznati prepreke u komunikaciji i prevazići ih;
|
| izraziti svoja
osjećanja; |
| ne davati upute o
tome kako bi se drugi trebali ponašati. |
Pored uvježbavanja ovih
pravila komunikacije potrebno je naučiti i strategije rješavanja konflikta.
Strategije fer komunikacije su:
| suočavanje; |
| rješenje konflikta po
kojem svaka strana dobija, |
| konačan razgovor u
kojem se strane slože oko rješenja. |
Suočavanje je strategija koju svakodnevno koristimo.
Često se desi da se ostvare sopstveni interesi - na uštrb drugih ili uz
pomoć
nekih osobnih poznanstava - ili da se ne ostvare sopstveni interesi i da i
dalje osjećamo nezadovoljstvo, jer se situacija koja nam ne odgovara nije
promjenila. Međutim, vodeći se principom fer komunikacije postoji i
drugi
način kako možemo uticati na druge, a da ne pokvarimo međusobne odnose.
Druga strategija je rješenje konflikta po kojem svaka strana dobija.
Ova strategija je odgovarajuća za rješavanje složenih pitanja koja se tiču
više osoba i kod kojih se mora obratiti pažnja na više različitih interesa.
Ono što je veoma važno je da se proces rješavanja problema podijeli na
nakoliko koraka, i to:
| objašnavanje potreba; |
| sakupljanje
prijedloga i ideja za rješenje; |
| ocijenjivanje
prijedloga; |
| odluka; |
| planiranje
sprovođenja usvojenog rješenja, mjerenje uspjeha. |
|
|
Izražavanje u ja-formi
Izražavati se u ja-formi znači preuzeti odgovornost za ono što kažemo,
tj. biti direktan i konkretan. Ne okrivljuje se suparnik (Ti ....!),
već je težište komunikacije na djelovanju njegovih radnji na mene.
Izražavati se u ja-formi znači govoriti o sopstvenim shvatanjima
situacije, sopstvenim željama, potrebama i interesima. Izražavanje u
ja-formi sadrži autentičan stil govora, koji može zvučati veoma
neuvjerljivo, ako se izražavanje u ja-formi usvoji samo tehnokratski.
Dakle, ovakav način izražavanja ne treba shvatiti kao tehnologiju, već
ga treba koristiti s osjećajem.
Treba izbjeći sveobuhvatnost. Nepravilno je:
|
“Svi znamo da ...” |
|
“Pa svi kažu ...” |
|
“Ako
razmislimo ...” |
|
“Uvijek je
isto ...” |
|
“Ti si sasvim ...” |
Pravilno je:
|
“Želim da ...” |
|
“Brinem se
zbog ...” |
|
“Kod mene to
izaziva ...” |
|
“Nisam siguran
da li sam to dobro shvatio ...” |
Potrebno je
objasniti uticaj ponašanja drugih na naše osjećaje:
|
“Kad Vi to
kažete / uradite ... to kod mene izaziva / ja se osjećam .... jer me
to ..."
|
|
|
Treći način rješavanja
konflikta tiče se osobnog nivoa. Tu se radi o rasvjetljavanju problema
razgovorom među partnerima koji su u veoma uskoj osobnoj vezi. Tokom ovog
dijaloga imenuju se očekivanja, potrebe i želje i dogovaraju se rješenja.
Cilj ovakve obuke u oblasti komuniciranja je pragmatično prenošenje
humanističkog ponašanja i uvježbavanje osnovnih sposobnosti komuniciranja kako
bismo jedni sa drugima mogli mirno živjeti
(...). Kod Gordonovog modela posebna pažnja se poklanja izjašnjavanju u ja-formi
(vidi tekst u okviru desno).
[Ausländerbeauftragte der Landeshauptstadt München
(Hrsg.): Konflikte lösen – der Gewalt vorbeugen. München 1995, S. 25]
[Početak
stranice]
|
