Eskalacija
Na gore Eskalacija Santa leda

 


 

Pedagogija mira

Eskalacija konflikata

Eskalacija konflikata je veoma opasna jer:
 
bulletkonflikti mogu izmaći kontroli,
 
bulletnakon toga na raspolaganju stoji veoma malo načina alternativnog djelovanja,
 
bulletsila i nasilje se uvodi kao način djelovanja,
 
bulletna prvom mjestu više ne stoji potraga za zajedničkim rješenjem, već pobjeda i poraz koji treba nanijeti suparniku,
 
bulletdolazi do personifikacije konflikta,
 
bulletemocije pobjeđuju nad zdravim razumom,
 
bulletuništavanje postaje osnovni cilj djelovanja.

Friedrich Glasl (Fridrih Glasl) definisao je devet stepenica eskalacije konflikta koje opisuju dinamiku konflikta (vidi desno).

Zato je prilikom konstruktivnog prevazilaženja konflikta osnovni zadatak postavljanje uslova za smirivanje konflikta. Potrebno je za svaki stepen eskalacije pronaći načine djelovanja i odgovore koji ograničavaju ili potpuno isključuju upotrebu nasilja i imaju za cilj suradnju i pregovore. Da bi se ovo postiglo veoma su važni realno shvatanje konflikta, ali i svjesno razmišljanje i planiranje svakog sljedećeg koraka.

[Autor: Günther Gugel, Institut za Prdagogiju mira Tübingen; Redakcija: Ragnar Müller]


Devet stepenica eskalacije koflikta po Friedrich Glasl-u

1. Okoštavanje: Stanovišta se učvršćuju i sve se više definišu suprotnosti. Svijest o sukobu koji predstoji drži aktere u grču. Još uvijek postoji nada da se sukob može riješiti pregovorima. Još uvijek ne postoje isključive pozicije.

2. Debata: Dešava se polarizacija razmišljanja, osjećaja i htijenja. Nastaje način razmišljanja koji nazivamo "crno-bijeli", a razmišlja se u kategorijama "nametnuti svoje mišljenje ili dopustiti da nam tuđe bude nametnuto".

3. Akcije: Sve više značenja pridaje se izjavi da "priča više ne pomaže" i pristupa se strategiji "dovesti suparnika pred svršen čin". Strane u konfliktu više ne osjećaju međusobnu empatiju, raste opasnost od pogrešne interpretacije postupaka druge strane.

4. Koalicije: Stereotipi i klišei dobijaju na značenju. Partije manevrišu jedna protiv druge. Obje strane pokušavaju osvojiti što više simpatizera i pristalica.

5. Gubitak "dobrog glasa": Dolazi do javnih i direktnih (zabranjenih) sukoba koji imaju za cilj prikazivanje suprotne strane u lošem svjetlu.

6. Strategija prijetnji: Rastu međusobne prijetnje. Postavljanjem ultimatuma ubrzava se eskalacija konflikta.

7. Ograničene akcije s ciljem uništenja: Suprotna strana se više ne posmatra kao ljudsko biće. Planiraju se i sprovode ograničene akcije s ciljem uništenja. Izvrću se vrijednosti: relativno mala šteta koja se pretrpi označava se kao sopstvena pobjeda.

8. Rasprskavanje: Uništenje neprijateljskog sistema se posmatra kao cilj.

9. Zajedno u ponor: Dolazi do totalne konfrontacije bez mogućnosti povratka. Kao jedini cilj se prihvata uništenje protivnika, pa čak i ako je cijena tog uništenja samouništenje.

[aus: Friedrich Glasl: Konfliktmanagement. Ein Handbuch für Führungskräfte und Berater. 2. Aufl., Bern/Stuttgart 1992]

 

[Početak stranice]

 

Teme:  Ljudska prava  I  Uzori  I  Demokratija  I  Partije  I  Evropa  I  Globalizacija  I  Ujedinjene nacije  I  Održivi razvoj

Metode:    Politička didaktika    II    Pedagogija mira    II    Metode

     


Ovu online ponudu političkog obrazovanja razvila je agora-wissen, študgartsko društvo za političko opismenjavanje putem novih medija (GbR). Ukoliko imate pitanja ili nekih sugestija, molimo Vas da nam se obratite.