|
| |
Osnovni kurs 4:
Šta rade ljudi koji se bave pedagogijom mira?
Nakon što smo se u
Osnovnom kursu 2 bavili
naučno-političkom pozadinom i istraživanjem mira i konflikata, a u
Osnovnom
kursu 3 teoretskom pozadinom mirovnog odgoja, Osnovni kursevi 4 i 5 će
detaljnije tretirati praktični rad, na primjer pitanje "Šta rade ljudi koji se bave
pedagogijom mira".
 |
Sigurno da u
okviru dva osnovna kursa ne možemo dati, čak ni približno, potpunu sliku
onoga što se radi u oblasti mirovnog odgoja, ali smo zbog toga odabrali
dvije ključne oblasti, i to: Konstruktivno prevazilaženje konflikta
(Osnovni kurs 4) i Pedagogija mira i fer-plej (Osnovni
kurs 5). Prilikom
pripremanja oba ova kursa koristili smo se matarijalima Instituta za
pedagogiju mira iz Tübingen-a, te im se iskreno zahvaljujemo na ukazanoj
pomoći. |
Konstruktivno prevazilaženje konflikta - osnova mirovnog odgoja
"Konstruktivno
prevazilaženje konflikta je osnova rasprave o ratu i miru. Sa stanovišta
mirovnog odgoja i oblasti koja se bavi istraživanjem mira postoji saglasnost oko
toga da se konflikti moraju rješavati nenasilno i bez prijetnje silom
kako bi se poštivala zagarantovana ljudska prava. Važnu ulogu pri tome igraju
važeće pravne norme, postupci posredovanja i medijacije.
Bez obzira na to da li se razlogom nastanka konflikata smatraju
socijalna priroda čovjeka ili različiti društveni interesi, način prevazilaženja
konflikata smatra se najvažnijim kriterijem sposobnosti čovjeka za miran suživot
i održanje mira. Naučnik
Johan Galtung u jednoj
rečenici je opisao ovu vezu: 'Reci mi kako se ponašaš tokom konflikta, a ja ću
ti reći koliko si civiliziran'.
Način na koji se odnosimo prema konfliktima i način na koji ih pokušavamo
prevazići zavisi, između ostalog, i od toga kako mi razumijevamo "bit" konflikta i
koje mu funkcije pripisujemo u svom životu. Ako se konflikti shvataju kao
pokretači socijalnih promjena, onda oni ispunjavaju jednu veoma važnu i
pozitivnu funkciju, a njihovu bi dinamiku trebalo iskoristiti za pozitivne
promjene. Ali ako se konflikti posmatraju kao smetnja ili prijetnja, onda ih se
često pokušava ignorisati i bivaju posmatrani kao otežavajuća komponenta
društvenog razvoja i napretka.
Danas su neophodni novi načini razmišljanja i djelovanja. Na ovaj način se
obraća pažnja na više istina - "na moju, na tvoju i na istinu treće
strane". U
konflikt se ulazi sa sviješću da bi svaka strana mogla pobijediti, ali i
izgubiti, a osnovna misao je da se i u konfliktima mora zadržati i poštovati
dostojanstvo onog ko stoji na suprotnoj strani.
Ovakav pristup konfliktu može senzibilizirati konfliktna dešavanja, proširiti
shvatanja dinamike konflikta, ali nam i omogućiti da shvatimo i poboljšamo
sopstveno ponašanje tokom konflikta, te da naučimo kontrolisati svoje reakcije.
Pedagogija mira može doprinijeti tome da djeca i mladi (ali i odrasli) izgube
strah od konflikata. Pored toga, ova oblast može doprinijeti i tome da konflikt
ne eskalira do upotrebe sile bilo da se radi o konfliktu među pojedinicima ili
među grupama, te da se proširi znanje o konstruktivnom prevazilaženju konflikta.
Sama pedagogija mira, međutim nije u stanju da obezbijedi neophodne uslove za stvaranje
društva koje će tabuizirati nasilje. U ovakvom pokušaju pored pedagogije mira
potrebne su mnoge prateće inicijative."
[Günther Gugel,
Institut za
pedagogiju mira Tübingen]
Ovaj Osnovni
kurs podijeljen je na četiri dijela:
 |
KONFLIKT:
Šta su konflikti? Šta je tipično za konflikte? (Dinamika esklacije konflikta
itd.)
|
|
ANALIZA:
Analiza konflikta kao pomoćno sredstvo (Uzroci i povod, Mogućnosti rješavanja
konflikta)
|
|
RJEŠENJE:
Konstruktivno prevazilaženje konflikta
|
|
PRIMJER:
Konflikti u školi |
[Početak
stranice]
|
