"Mirovni odgoj se ne odvija na tzv. ničijoj zemlji, već se uvijek tiče postojećih ili prikrivenih konflikata. On se trudi da jasno predstavi predmet konflikta, da konflikt učini vidljivim i da ponudi mogućnosti za raspravu. Prevazilaženje konflikata zauzima centralno mjesto u pedagogiji mira. Ponekad mirovni odgoj može doprinijeti pozitivnom razvoju konflikata, a u najboljem slučaju čak i razraditi rješenja za konflikte. U svakom slučaju, cilj mirovnog odgoja je doprinos tome da se konflikti rješavaju i prevazilaze sa što manje upotrebe sile.   

Ipak, mirovni odgoj ne smije davati doprinos navikavanju na konfliktne potencijale da se ne bi stekao pogrešan utisak harmoničnog mira. Zbog toga mirovni odgoj stalno stoji nasuprot realnosti u kojoj nema mira i ne smije svoje snage iscrpiti na prevazilaženju konflikata koji nastaju između pojedinaca ili društava izazvani društvenom realnošću, već se mora koncentrisati na suočavanje različitih interesa koji se kriju iza konflikata (princip konfliktne sposobnosti). Ovakvo razumijevanje i posmatranje konflikata često se kritiziralo, jer se mirovnom odgoju prebacije da se detabuiziranjem i problematiziranjem konflikata doprinosi njihovom rasplamsavanju i daljem razvijanju. (...).

Kako je već spomento, kod mirovnog odgoja radi se o iniciranju socijalnih i političkih procesa učenja u smislu razvoja socijalnog ponašanja i sposobnosti političkog angažovanja. Iako se kod mirovnog odgoja uvijek naglašava da se radi o odgoju i prenošenju vrijednosti, sa principima mirovnog odgoja je potpuno nepomirljiva opaska da se radi o indoktriniranju već određenih normi i vrijednosti. Zbog toga je ishod iniciranih procesa potpuno otvoren i nepredvidiv (princip otvorenosti).  

Sljedeći princip koji je od velike važnosti je princip dogovora. Ciljevi, sadržaji koji se uče i metode učenja se najprije moraju dogovoriti. To znači da se, između ostalog, ni u obrazovnom ili odgojnom procesu, ni u konkretnim situacijama, a ni tokom organizacije procesa učenja ne smije upotrijebiti niti proizvoditi sila niti prisilno nametati sadržaj učenja kako se ne bi povrijedio cilj kojem se teži - nenasilno prevazilaženje individualnih, društvenih ili internacionalnih konflikata (princip nenasilja).

Pored toga, mirovni odgoj se mora usmjeriti prema potrebama onih kojih se tiče problem koji se obrađuje (princip usmjeravanja ka potrebama) i mora se oslanjati na posredovanje nauke (princip moguće provjere).

Mirovni odgoj je, kao uostalom i svaka druga pedagoška oblast, usmjeren na dugoročne procese učenja i promjena i samo se u određenim slučajevima može primijeniti pri rješavanju kriznih situacija u smislu pedagoške vatrogasne službe. Ovdje se mora obratiti pažnja na opasnost od političke instrumentalizacije, jer cilj mirovnog odgoja ne može i ne smije da bude prenošenje određenih moralnih ili čak političkih vrijednosti tokom kriznih situacija. 

Mirovni odgoj mora da zadrži svoju nezavisnost u odnosu na autoritete i odgovorne (princip nezavisnosti). Za mirovni odgoj uvijek postoji opasnost od instrumenatlizacije u svrhu partijskih interesa i razlika, kada se ne razjasne pojmovi, sadržaji i ciljevi mirovnog odgoja. I konačno, mirovni odgoj mora da se dosljedno zalaže za zaštitu interesa žrtava rata i nasilja (princip dosljednosti)."

[Günther Gugel / Uli Jäger: Gewalt muss nicht sein. Eine Einführung in friedenspädagogisches Denken und Handeln. 3. Aufl., Tübingen 1997; Internetversion: http://www.friedenspaedagogik.de/themen/f_erzieh/fe3.htm]

[Početak stranice]

Teme:  Ljudska prava  I  Uzori  I  Demokratija  I  Partije  I  Evropa  I  Globalizacija  I  Ujedinjene nacije  I  Održivi razvoj

Metode:    Politička didaktika    II    Pedagogija mira    II    Metode

     

Ovu online ponudu političkog obrazovanja razvila je agora-wissen, študgartsko društvo za političko opismenjavanje putem novih medija (GbR). Ukoliko imate pitanja ili nekih sugestija, molimo Vas da nam se obratite.