|
| |
 |
U sljedećem isječku iz
teksta autora Günther-a Gugel-a
(Ginter Gugel) i Uli Jäger-a (Uli Jeger) sa Instituta
za pedagogiju mira u Tübingen-u riječ je o osnovama
mirovno-pedagoškog rada. One, s jedne strane, mogu da budu negativno određene
- protiv nasilja, ali i pozitivno - za
mir. Više sugestija za bavljenje pojmovima "rat", "mir", "nasilje" i
"konflikt" naći ćete u okviru Osnovnog kursa
2.
|
[Johan Galtung] |
"Od sredine
šezdesetih godina pedagogija mira se vraća na pojmove mira i nasilja koje je uveo
Johan Galtung. Norveški naučnik je predložio da se o nasilju govori uvijek kada
budu povrijeđene osnovne potrebe čovjeka: preživljavanje, opće stanje
tijela, lični identitet ili sloboda da se odabere između dvije mogućnosti.
Nasilje se upotrebljava svaki put kada se na ljude utiče u bilo kojem
smislu, što ima za posljedicu da se oni ne razvijaju onako kako bi se
mogli razvijati (strukturalno nasilje). On spominje sljedeći primjer:
Životni vijek od trideset godina nije se smatrao nasiljem u kameno doba,
ali životni vijek od trideset godine u naše doba, koji je tako kratak zbog
ratova ili socijalnih nepravdi (ili zbog obje stvari) po našoj definiciji se
mora označiti kao nasilje."
Galtung je krajem šezdesetih godina napravio razliku između ličnog ili
direktnog nasilja s jedne i strukturalnog nasilja s druge strane, a danas
ide i korak dalje: Danas, uglavnom, radim sa jednim trouglom - direktno,
strukturalno i kulturalno nasilje. Strukturalno nasilje povređuje potrebe
čovjeka, ali niko nije direktni počinilac, a time ne postoji ni neko ko je
u tom smislu odgovoran. Kulturalno nasilje je opravdavanje strukturalnog
ili direktnog nasilja kulturom." |
Ovakva upotreba ovih pojmova od
strane Johana Galtunga nije naišla samo na odobravanje, već i na kritiku koja
u novije vrijeme dolazi od strane "komisije nasilja". Ovo je nazavisna stručna
komisija koju je savezna vlada [Savezne Republike Njemačke] ovlastila da spovede
analize i da prijedloge za suzbijanje nasilja. Njihov "Izvještaj o nasilju" u
četiri toma pojavio se 1990. godine. Tokom istraživanja Komisija je
upotrebljavala uzak pojam nasilja u čijem su središtu "forme fizičke prisile".
Komisija smatra da se uvođenjem pojma "strukturalno nasilje" pojam nasilja
proširuje do te mjere da bi se svaka vrsta spriječavanja tog nasilja mogla opet
okarakterisati kao nasilje.
Ograničavanje definicija nasilja usmjerava potragu za uzrocima nasilja na
nedostatke i mane u ličnim karakteristikama počinioca i na nedostatke
socijalnih odgojnih institucija (porodica, škola, dom) u kojima je boravio/boravila. Na ovaj način se politički konflikti pretvaraju u pravne. Ovakva
perspektiva onemogućava da se nasilje posmatra kao strategija djelovanja onoga
koji najprije doživi nasilje na svojoj koži, da se nasilje analizira kao
reakcija na nasilje i da se razumije iz kojih razloga je nasilje upotrebljeno i
na prvom mjestu.
Nešto veću težinu imaju druge kritike koje su usmjerene protiv "širokog" pojama
nasilja. Profesor pedagogije Andreas Flitner ukazuje na to da prošireni pojam
nasilja vodi do nejasnoća i da se brišu različiti stupnjevi nasilja: "Ja se
zalažem za štedljivu i reduciranu upotrebu ovog pojma, ali ne želim da se moje
stanovište zamijeni sa onima koji kriminaliziraju upotrebu sile prije nego što
sagledaju cjelokupnu situaciju. Ovakvim načinom razlikovanja ne želim staviti u
pitanje saznanja koja su razjasnila uske uzročno-posljedične veze između
direktnog tjelesnog nasilja i upotrebe oružja - obje su vrste loše upotrebe
sile. Samo ne želim da se istovremeno govori o različitim nivoima i načinima
djelovanja i da se oni međusobno miješaju."
Ova kritika se mora uzeti sasvim ozbiljno. Ona sve one koji i dalje
upotrebljavaju širok pojam nasilja prisiljava na preciznost, jer se proširivanjem
pojma "nasilje" nisu smanjila očekivanja koja stoje pred mirovnim odgojem. S
pravom se ukazuje na to da se više radi o posmatranju zajedničkih djelovanja i
stepena ekslacije na tri nivoa nasilja u prošlosti i iznalaženju mogućnosti za
prekidanje začaranog kruga nasilja.
Jednako kao kod interpretiranja ustava neke zemlje i kod određivanja pojmova
postoji opasnost od političke instrumentalizacije. Definicije nisu samo
informacije o stanju stvari, već mnogo više predstavljaju pitanja moći. Interesi
koji leže iza toga mogu se otkriti samo dijalogom i međusombom sadržajnom raspravom
svih aktera.
Mirovni odgoj nema svoje određenje samo kroz ovu negativnu odrednicu pojma nasilje
(protiv nasilja), već je određen i pojmom "mir". Međutim, sveobuhvatna
definicija onoga što znači mir ne postoji niti može postojati. Mir se često
opisuje kao stanje, a pod tim se misli na odsustvo rata, to je "negativni
mir".
No, ovo nije dovoljno - jer mir je, ipak, nešto više od odsustva rata, mir je
nešto više od oružja koje miruje: mir se definiše kao proces koji je usmjeren ka
postizanju određenog cilja tokom kojeg se radi o tome da ljudi pokušaju svojim
angažmanom doprinjeti prevazilaženju konflikata te njihovom nenasilnom rješavanju
i da poštuju ljudska prava, socijalnu pravdu i demokratiju, te da
svakodnevno rade na njihovom ostvarivanju (pozitivni mir).
Po ovakvom shvatanju put je cilj, baš kao što je rekao i Mahatma
Gandi. Ovaj proces se ne može završavati konačnim stanjem koje, kad se
postigne, više ne smije da se izgubi. Ako mir shvatimo kao proces, onda se na
osnovu odsustva rata može uvijek raditi na ostvarivanju tog procesa.
 |
Motivacija mirovnog odgoja počiva na mirovnim utopijama, koje su nastale
iz vizija ljudi koji su pokazali da se snovi i nade mogu ostvariti i da
nisu samo individualni, već da se mogu povezati sa političkim angažmanom.
Vizija Martina
Lutera Kinga ("I
have a dream") ne dobija na značaju nabrajanjem nekakvih fantazija, već
nenasilnim koracima koji su preduzeti da bi se ova vizija ostvarila. Veoma
je, dakle, važno, i u smislu mirovnog odgoja, ukazivati na neophodnost "Uzora". |
[Günther
Gugel / Uli Jäger: Gewalt muss nicht sein. Eine Einführung in friedenspädagogisches
Denken und Handeln. 3. Aufl., Tübingen 1997; Internetversion: http://www.friedenspaedagogik.de/themen/f_erzieh/fe3.htm]
[Početk
stranice]
|
