"U mnogim spisima i programima kao opravdanje za mirovni odgoj stoji rečenica iz preambule Ustava UNESCO-a iz 1945. godine: 'S obzirom na to da rat počinje u glavama ljudi, upravo tamo moramo obezbijediti mir.' S pravom se iz ovog iskaza može izvući zaključak da su ljudi sposobni da uče i da mogu da nauče kako se mirno živi sa svojim susjedima i na koji način se mir može proširiti cijelim svijetom. U pedagogiji mira se, opet, uprkos mnogim (pa čak i naučnim) mitovima, ukazuje na to da niko po prirodi nije rođen sa predispozicijama za upotrebu nasilja i sile te da na ponašanje pojedinca utječu vanjski faktori, ali da se njegovo prirodno (nenasilno) ponašanje nikada ne determinira pod uticajem tih vanjskih faktora. Samim tim je odgoj principijelno moguć i ima smisla.

Polazne tačke za bilo kakvu formu mirovnog odgoja su emocionalne i kognitivne osnove ponašanja, pretpostavke, načini ponašanja i strategije djelovanja individua i grupa. To znači da se po ovoj pretpostavci promjenom subjektivnog stanovišta i razgrađivanjem predrasuda mogu spriječiti rat i nasilje. To je samo po sebi prirodno - ljudi su odgovorni za rat i nasilje i mogli bi, ako to žele i ako su sposobni za to, zaustaviti već započete i spriječiti dolazak novih ratova. Ipak, put od promjene pojedinca do promjene društvenih i internacionalnih struktura moći je nerijetko veoma dug. 

Prvi korak pri tome je prepoznati strukture moći i različitosti interesa između ljudi, društava i država. Jedno od najvažnijih saznanja istraživanja u oblasti mira je da nije dovoljno okriviti predrasude i nacionalne stereotipe za nastanak rata i nasilja, iako oni mogu doprinijeti da se poveća subjektivna spremnost na rat i upotrebu nasilja i često bivaju instrumentalizirani.

Zbog toga bi bilo pogrešno da se mirovni odgoj fokusira samo na promjenu individualnih stanovišta, iako su ona veoma važna. Analiza društvenih i internacionalnih struktura moći mora biti sastavni dio pedagogije mira, a razumijevanju i prevazilaženju konflikta na ovim nivoima mora se dati centralno značenje. 

Istraživanje uslova socijalizacije pod kojim su živjeli i žive oni koji se bez prisile odlučuju da idu u rat i onih koji izbjegavaju odlazak u rat pokazalo je sljedeće: odgoj, koji omogućava raspravu o humanitarnim vrijednostima, koji počiva na jednakopravnom odnosu, koji ne tabuizira emocije, prenosi smisao i radost života a da ih istovremeno ne postavlja kao postulate nego ih integrira u svakodnevicu, vodi ka tome da mladi odbijaju upotrebu sile i radije se angažuju politički i socijalno u smislu iznalaženja nenasilnih puteva za prevazilaženje konflikata.

Poznati Miligramovi eksperimenti poslušnosti i istraživanje koje je uslijedilo nakon toga pokazali su da postoji uska veza između instrukcija koje daje pretpostavljeni autoritet i spremnosti da se upotrijebi sila. Za pedagogiju mira od presudnog je značaja saznanje da se spremnost da se muči ili čak ubije drugi čovjek kod tri četvrtine ispitanika nije mogla objasniti tzv. urođenim nagonom za agresivnošću: 'Na svijetlo dana izlazi veoma opasno saznanje - sposobnost čovjeka da zaboravi na svoju čovječnost kada svoju ličnost poveže sa nadređenim strukturama. Vrlina lojalnosti, disciplina i požrtvovanje, koje toliko cijenimo, su upravo sposobnosti koje mogu da naprave organiziranu ratnu mašineriju spremnu na uništenje, koja ljude veže uz autoritativne sisteme" (Stanley Milgram).

S tim u vezi mirovni odgoj bi od početka trebalo usmjeriti ka izazivanju više skepse prema autoritetima i preuzimanju odgovornosti za sopstveno djelovanje."

[Günther Gugel / Uli Jäger: Gewalt muss nicht sein. Eine Einführung in friedenspädagogisches Denken und Handeln. 3. Aufl., Tübingen 1997; Internetversion: http://www.friedenspaedagogik.de/themen/f_erzieh/fe3.htm]

[Početak stranice]

Teme:  Ljudska prava  I  Uzori  I  Demokratija  I  Partije  I  Evropa  I  Globalizacija  I  Ujedinjene nacije  I  Održivi razvoj

Metode:    Politička didaktika    II    Pedagogija mira    II    Metode

     

Ovu online ponudu političkog obrazovanja razvila je agora-wissen, študgartsko društvo za političko opismenjavanje putem novih medija (GbR). Ukoliko imate pitanja ili nekih sugestija, molimo Vas da nam se obratite.