|
| |
 |
Forme direktnog nasilja se mogu odmah
prepoznati kao takve. Ali postoje i prikrivene forme nasilja. Istraživač Johan Galtung
kaže: "Upravo zbog toga je istraživanju mira potrebna tipologija
nasilja, baš kao što je preduslov zdravlja postojanje patologije kao
nauke." Galtung polazi od sljedećeg pojma nasilja:
"Ja nasilje posmatram kao smetnju osnovnim ljudskim potrebama,
koja se može izbjeći, ili ometanje kvaliteta života koje
spušta stepen
zadovoljenja ljudskih potreba ispod stepena koji bi potencijano bio
moguć."
[Johan Galtung, Kulturelle Gewalt; in:
Der Bürger im Staat 43, 2/1993, S. 106]
Ovakvo shvatanje pojma "nasilje"
prevazilazi direkno nasilje koje jedna ili više osoba mogu da nanesu drugim
osobama. Pored direktnog nasilja Galtung naglašava postojanje i
strukturalnog nasilja koje ne potiče od osoba, već je skriveno u
strukturama. Kao primjer se ovdje može navesti nepravedna razmjena robe na
svjetskom tržištu koja dovodi do toga da iz godine u godinu sve više ljudi
umire od gladi.
|
Sljedeći članak približiće nam pojam
"strukturalne vlasti" o kojem se mnogo i žučno diskutuje: "Nasilje je ugrađeno u
sitem vlasti, a izražava se putem nejednakog odnosa moći i nejednakih životnih
šansi koje su rezultat toga (npr. nejednaka raspodjela zarade, nejednake šanse
za obrazovanje itd.). Galtung upotrebljava pojam "strukturalno nasilje" kao
sinonim za socijalnu nepravdu. Tu se Galtungova analiza kosi sa kapitalizmom u
zemljama u razvoju. Ta analiza odobrava borbu protiv nepravednih sistema, iako
se u tim sistemima ne može ustanoviti upotreba direktnih mjera tlačenja."
[aus: Dieter Nohlen (Hrsg.):
Lexikon Dritte Welt, Länder, Organisationen, Theorien, Begriffe, Personen,
Reinbek 1991, S. 621-622]
Ako se Galtungovoj definiciji nasilja ("smetnja
osnovnim ljudskim potrebama") doda i druga forma nasilja i četiri
vrste potreba,
dobijamo sljedeću tipologiju:
|
Tipologija nasilja po Galtungu |
Vrste potreba |
|
Preživljavanje
(Suprotnost: smrt) |
Blagostanje
(Suprotnost: loše stanje, bijeda, bolest) |
Identitet / smisao
(Suprotnost: otuđenje) |
Sloboda
(Suprotnost: tlačenje) |
|
Direktno nasilje |
Ubijanje |
Povređivanje, opsada, sankcije, bijeda |
Desocijalizacija, resocijalizacija, građani drugog reda |
Represija, hapšenje, protjerivanje |
|
Strukturalno nasilje |
Eksploatacija A |
Eksploatacija B |
Upad, segmentacija |
Marginaliziranje, fragmentiranje |
Devedesetih je godina
Galtung proširio svoju tipologiju uvodeći još jedan pojam - kulturalno
nasilje: "Pod kulturalnim nasiljem podrazumijevam svaki aspekt kulture
koji se može koristiti kako bi se opravdalo ili odobrilo strukturalno ili
direktno nasilje. Plakati, križevi,
zastave, himne, vojne parade kao i svuda prisutni portreti vođa i junaka - sve
ovo spada u kulturalno nasilje."
[Johan Galtung, Kulturelle Gewalt;
in: Der Bürger im Staat 43, 2/1993, S. 106]
Ono što zahtijeva objašnjenje iz tipologije nasilja po Galtungu je posljednji
red u tabeli - šta u ovom kontekstu znače pojmovi "eksploatacija A i B", "upad",
"segmentacija", "marginaliziranje" i "fragmentiranje". Galtung objašnjava:
"Da bismo diskutovali o kategoriji strukturalnog nasilja potrebna nam je
pretpostavka o strukturi nasilja i potrebni su nam pojmovi-vokabular da bismo
ustanovili u kakvom su oni odnosu sa kategorijama potreba. Po mom mišljenju
eksploatacije je jezgro arhitipske strukture nasilja. To znači da neki, tzv. topdogs
(jači),
iz interakcija koje se odigravaju u postojećim strukturama izvlače više dobiti
od drugih, tzv. underdogs (slabiji).
Postoji 'nejednaka razmjena' - ovo je, doduše, eufemizam za ono što se u
stvarnosti dešava. Tzv. underdogs mogu biti do te mjere oštećeni da zbog
toga umiru (od gladi ili zbog bolesti) - ovo je označeno kao ekspoatacija A.
Drugi pojam - eksploatacija B označava da su underdogs prepušteni stalnom
stanju bijede, što prouzrokuje neuhranjenost i bolesti. Sve se ovo dešava unutar
kompleksnih struktura i na kraju dugog lanca uzročno-posljedičnih veza.
Strukturalno nasilje ne ostavlja svoje tragove samo na ljudskom tijelu, već i na
duhu i sjećanju. Ostali pojmovi mogu se shvatiti kao sastavni dijelovi
ekspolatacije ili kao komponente koje postoje u strukturi. Njihova funkcija je
da spriječe obrazovanje i osvješćenje, što su dva osnovna
uslova za uspješnu borbu protiv eksploatacije.
Pomoću upada ostvaruje se "bombardovanje" svijesti
underdogs elementima topdog-ideologije, a upad u spoju sa
segmentacijom za underdogs omogućava samo ograničen pogled na
stvarnost. Ovo posljednje je rezultat dvaju procesa - marginaliziranja i
fragmentacije. Time se underdogs sve više potiskuju na marginu
društva, postaju nevažni i drže se odvojeni jedni od drugih.
Ova četiri pojama opisuju forme strukturalnog nasilja. Svi oni se mogu povezati
i sa pitanjem o spolovima - čak iako se kod žena ne može ustanoviti veća
stopa smrtnosti ili rizika od oboljenja od nekih bolesti. Ukratko rečeno, eksploatacija i tlačenje su dvije forme nasilja koje idu jedna uz drugu, ali
nisu identične."
[Johan Galtung, Kulturelle Gewalt;
in: Der Bürger im Staat 43, 2/1993, S. 107]
|
„Pravljenjem
razlike između personalnog i strukturalnog, nasilje dobija dvostruki
aspekt, a ista situacija je i sa mirom koji se shvata kao odsustvo
nasilja. Proštivanje pojma 'nasilje' uslovljava proširivanje pojma 'mir' - mir se definiše kao odsutvo personalnog i strukturalnog
nasilja. Obje ove forme mi označavamo kao 'negativni', odnosno 'pozitivni' mir.“ [Johan Galtung] |
[Autor: Ragnar Müller]
[Početak
stranice]
|
