|
| |
Sljedeći izvod
iz teksta Michael-a Zürn-a (Mihael Cirn) sa civilizacijskim šestouglom
predstavlja jezgro argumentacije istraživača mira Dieter-a Senghaas-a
(Diter Zengas). Civilizacijski aspekt igra veoma važnu ulogu u slijedu mira i
rata.
|
 |
Šta tačno znači pojam "civilizacija"? Senghaas je pokušao da da odgovor na to
pitanje. Njegova teorija po kojoj se mir shvata kao civilizacijski projekat
sažeta je u sljedećem tekstu:
"U ovom konfigurativnom razmišljanju uspješna vladavina u smislu
postizanja, odnosno približavanja osnovnim i društveno priznatim vrijednostima i
miran suživot ljudi postaju jedno. Ciljevi vladanja su istovremeno i uslovi
mira. "Civilizacijski šestougao" je sažetak Senghaas-ove teorije mira, po kojoj
različite svrhe države i ciljevi vladanja prema unutra markiraju red, a prema
vani sposobnost postizanja mira.
Sistem organiziranog nepostojanja mira može se prevazići samo tokom tzv.
projekta civiliziranja. Pri tome se kao najvažnija dimenzija projekta
civiliziranja navodi posmatranje uslova koji u modernim industrijskim društvima
zapadnog tipa osiguravaju unutarnji mir. Senghaas-a je cilj da razvije
širok pojam mira, a da ne zapadne u zamke koje sa sobom nose pojmovi "negativni
mir" (odsutvo rata) i pojam "pozitivni mir" (odsutvo strukturalnog nasilja)
doveo do civilizacijskog heksagona. Iz ove perspektive mir vlada kada je
prisutna određena konstalacija uslova koji zavise jedan od drugog.
|
|
Šest tačaka ovako postavljenog
civilizacijskog heksagona možemo opisati na sljedeći način:
1) Ono što je važno za projekat civiliziranja je deprivatiziranja nasilja i
oblikovanje (izgradnja) legitimnog monopola nad nasiljem. Bez "razoružavanja
građana" ne može se postići trajni mir.
2) Kontrola monopola nasilja i izgradnja
pravne države su preduslovi koji
se moraju ispuniti, da ne bi došlo do despotske upotrebe javnog monopola nad
nasiljem.
3) Porastom međusobne ovisnosti i deprivatizacijom nasilja dolazi do porasta
kontrole afekata u međusobnim odnosima, što je Norbert Elias nazvao
„procesom civiliziranja“. Posljedica ovoga može biti i prelaženje lokalnih
granica što bi završilo sa osjećajem "nacionalnog identiteta".
4) Time je ostvarena osnova za demokratsko učešće prilikom donošenja
odluka.
5) Sljedeći element je socijalna
pravednost. Materijalno bogaćenje
pravne države je konstruktivni uslov za mogućnost ostvarivanja reda u njoj samoj,
a samim tim i unutarnjeg mira.
6) I konačno, konstruktivna kultura
konflikta, spremnost na
produktivno prevazilaženje konflikta i sposobnost kompromisa čine
posljednju tačku heksagona.
Mir kao civilizacijski projekat time postaje težnja ka prevednom poretku. U tom
smislu su uspješno sprovedeno civiliziranje i mir dva jednaka stanja. Ovako
shvaćen mir nije prirodni poredak. "Na njemu se, dakle, stalno mora raditi."
Ili
drugačije rečeno: "Ako želimo da postignemo mir u smislu civiliziranja politike,
onda moramo da pripremimo taj mir - Si vis pacem,
para pacem.“"
[aus: Michael Zürn: Vom Nationalstaat
lernen, Das zivilisatorische Hexagon in der Weltinnenpolitik, in: Ulrich Menzel
(Hrsg.): Vom Ewigen Frieden und vom Wohlstand der Nationen, Frankfurt am Main
2000, S. 21-25]
[Početak
stranice]
|
