|
| |
|
|
"Ne postoji
put ka miru. Sam mir je put" - ovaj moto Mahatme
Gandija signalizira pragmatično
shvatanje mira. Nešto konkretniji je sljedeći citat: "Ti se pobrini za sredstva,
a svrha će se pobrinuti za sebe." Za Gandija su, znači, bitna sradstva -
nenasilno ponašanje i djelovanje, a ne bavljenje svrhom i ciljem - traženjem
(utopijskog) mira do kojeg će se svakako doći u budućnosti.
U ovom Osnovnom kursu nekoliko puta se upotrebljava dijagram po
kojem je sila (nasilje) kriterij za podjelu slijeda između mira i rata. Put do
"maksimalnog" mira obilježen je različitim stepenima kooperacije i integracije,
ali se taj mir ne može definisati kao čvrsto agregatno stanje, već kao
regulativna ideja ili (pozitivna) utopija.
Ono što ostaje kontroverzno je pitanja kada počinje mir.
Ili drugačije formulisano: "Šta to znači kada se kaže da je nasilje prestalo?"
Ovim pitanjem i pojmovima "direktnog, strukturalnog i kulturalnog nasilja" bavi
se odlomak "Nasilje"
u okviru ovog kursa. Što se tiče pobližeg određivanja pojma
"mir", ustalilo se razlikovanje između "pozitivnog" i "negativnog" mira. Sljedeći
tekst Ernst-Otto Czempiel-a (Ernst Oto Čempil) pojasniće
nam šta se podrazumijeva pod ovim pojmovima.
 |
"Mir
dijeli sudbinu svih društvenih problema koji se ne zanemaruju i ne
zaboravljaju, već su izloženi pažnji cjelokupne javnosti. O njemu se
stalno govori u politici, u medijima u javnosti, unutar mirovnih pokreta.
U njega se svi zaklinju i 'reklamiraju' ga. Na taj način se stiče
utisak da
je mir potpuno poznato stanje koje se može napraviti. Ugovor o razoružanju
i politički razgovori približavaju nam mir, a naoružavanje i pogoršanje
klime između pregovarača ga tjeraju dalje. (...)
U međunarodnom sistemu mir postoji onda kada se konflikti
u tom sistemu kontinuirano rješavaju bez upotrebe organizirane vojne sile. |
Na neki način ova
odrednica je bliska negativnom pojmu mira koji mir označava kao ne-rat. Ova
odrednica mira zadovoljava se činjenicom da ne vlada rat. Pri tome se, doduše, ne
misli samo na
odsustvo rata već i na odsustvo drugih nenasilnih radnji koje podržavaju rat.
Iz ovog logičnog razmišljanja rodio se tzv. negativni pojam mira. Ako
se ovaj pojam shvati ozbiljno, onda to ima za posljedicu da se pozitivnom miru
može pripisati čisto nominaslitička diskusija. Trajno spriječiti rat znači
trajno primjenjivati mirna rješenja konflikata. Ukoliko se ovo ostvari - onda
vlada mir.
Ovakva odrednica ne diskriminira svaku formu sile, već samo organizirano vojno
uništavanje fizičke egzistencije čovjeka. Ovakva odrednica mira se nikada nije
- niti se sad - usmjerava ka ostvarivanju nenasilnog društva ili, teološki
rečeno, razrješenju ljudi. Ovom odrednicom je samo jasno dato do znanja šta se
podrazumijeva pod pojmom mir, naime nepostojanje rata. A šta je drugo nepostojanje rata do stalno odsustvo upotrebe organizirane vojne moći? Međutim,
to ne uključuje i pripremanje za rat i spremnost da se već u sljedećoj minuti
otpočne rat, jer biti spreman na rat i pripremati se za njega ne znači da je rat
prisutan. Političke posljedice ovakve odrednice mira su i više nego vidljive u
današnjem društvu.
Kao mir se označava proces unutar internacionalnog sistema čija je
karakteristika da teži ka mirnom i nenasilom prevazilaženju sukoba i konflikata.
Pojam bi se mogao zadovoljiti i sljedećom definicijom: Mir postoji ako se
konflikti u internacionalnom sistemu tendencionalno pokušavaju riješiti mirnim
putem umjesto upotrebom organizirane vojne sile.
Ono što može stajati nasuprot negativnog i pozitivnog pojma mira da se
predstaviti u stepenima. Taj proces kao conditio sine qua non
počinje odstranjivanjem organizirane upotrebe vojne sile, a nastavlja se kao proces
razgradnje nasilja i pravedne podjele."
[aus:
Ernst-Otto Czempiel: Friedensstrategien, Systemwandel durch Internationale
Organisationen, Demokratisierung und Wirtschaft, Paderborn 1986, S. 11, 35-37,
51]
Ernst-Otto Czempiel (Enst Oto Čempil) smatra da nije uredu govoriti o ratu i
miru kao o određenim stanjima, već da je riječ o slijedu koji se - kako se vidi
na sljedećoj slici - nešto razlikuje od već pomentutog slijeda:
|
 |
Polazna
tačka je tzv. negativni pojam mira: mir je odsustvo rata, a rat se može
definisati relativno tačno kao "organizirana upotreba vojne sile". Ono što je
bitno je razlikovanje između pojedinačnih faza i stupnjava mira koji nastupaju
nakon toga, pri čemu se granična stanja, kao na primjer Hladni rat, ubrajaju u
oblast mira, ali sa izuzetno malim stupnjem mira.
Sljedeća razlika u odnosu na sljed koji već poznajemo je u tome što se uvodi još
jedan kriterij pored stupnja (ne)nasilja, a to je "porast pravednosti", te se i
po ovom kriteriju određuju faze i stupnjevi mira. Time se ukazuje na usku vezu
između mira i pravednosti.
Druge sugestije za bavljenje
pojmom "mir":
|
Nikada nije postojao dobar rat i loš mir – Benjamin
Franklin |
[Autor: Ragnar Müller]
[Početak
stranice]
|
